Upoznajte prastaru šumu u srcu Evrope kojom vladaju bizoni
Na granici Belorusije i Ukrajine nalazi se Bjelavješka šuma, poslednja oaza prastare evropske šume koja se nakada pružala od ruske tundre preko stepa oko Baltičkog i Crnog sve do Sredozemnog mora.
Prepuštena sama sebi
Bukvalno decenijama niti jedno stablo iz ove predivne šume nije posečeno. Čak se ni nisko rastinje ne krči. Stabla koja prirodni procesi obore ostavljaju se da leže tu, na mestu gde su pala. Za ovu šumu beloruske i ukrajinske vlasti ponosno kažu da je „vekovima prepuštena sama sebi“. Još davne 1541. godine ove šume su proglašene lovačkim rezervatom kako bi se zaštitio evropski bizon , najveća divlja životinja evropskog kontinenta. Već petnaestak godina kasnije i seča šume postaje restriktivna. Tokom predstojećih vekova samo su najvažniji državnici, poput poljskih kraljeva i ruskih carskih porodica, imali pravo lova u ovim bajkovitim predelima.
Prvi svetski rat i nemačka okupacija ovih krajeva najbolniji je period u istoriji oblasti. Napravljen je veliki plan za seču i eksploataciju Bjelavješke šume. Izgrađena je specijalna pruga za prevoz drvne građe, životinje su besomučno ubijane a poslednjie krdo bizona dovedeno je na rub istrebljenja. Ali moćna prastara šuma je preživela sve nedaće, i ponovo je ostavljena sama sebi, da zaleči svoje rane i oporavi se...
Šuma opet blista punim sjajem
Bolni period tokom kog je posečeno preko 5 miliona kubnih metara šume sada je daleka prošlost. Bjelavješka šuma sija punim sjajem. Stara stabla obrasla su debelim slojevima mahovine i lišajeva. Biljaka je više hiljada vrsta, među kojima dominiraju omorike visoke preko 50 m. Mnoga stabla stara su preko 500 godina a prečnik im prelazi 2 m. Na teritoriji parka registrovano je više od 20 različitih šumskih staništa, 13 različitih močvarnih i livadskih staništa i 2 vrste žbunaste vegetacije.
Životinje su poseban ukras ovih šuma. Preko 8.000 vrsta insekata i 200 vrsta ptica zasada je registrovano u oblasti. Crne rode, ždralovi i mnoge vrste sova najzanimljivije su ornitolozima. Od ostalih životinja divlji konji, vukovi, losovi, srne te vidre privlače najviše pažnje.
Najkrupnija divlja životinja kontinenta i jedina vrsta bizona u Evropi živi u ovim šumama. Posle već pomenute prirodne katastrofe početkom prošlog veka samo je 52 bizona naseljavalo područje. Uspeli su da se oporave u ovom savršenom prirodnom okruženju i danas je njihov broj narastao na preko 600 jedinki. Bizoni su glavne zvezde Bjelavješke šume. Ove grandiozne životinje privlače veliku pažnju i glavni su „krivci“ zbog kog se širom kontinenta i izvan njega pročulo za ove predivne šumske predele. Lokalne vlasti čine fenomenalan posao u očuvanju krhke prirodne ravnoteže rezervata. Turističke posete su ograničene i izvode se isključivo uz stručnu pratnju lokalnih vodiča.
Svetao primer
U današnje vreme svedoci smo velikih promena koje priroda naše planete trpi razvojem ljudske civilizacije. Sve je teže pronaći mesta na svetu koja čovek nije iz korena promenio i ostavio pečat svojih aktivnosti na njima. Posebno je teško tako nešto pronaći u Evropi, kontinentu koji je čovek verovatno najviše prisvojio i modifikovao. Bjelavješka šuma je svetlo na kraju tunela. Pravi je primer da priroda najbolje radi kada je prepuštena sama sebi. Ostaje nam da se divimo njenim lepotama i da na nju gledamo ne kao na izuzetak, već kao primer kako trebamo da se ophodimo prema prirodnim lepotama planete.
Geografija
Nekada vlažna i plodna površina sada je vrela i naizgled mrtva pustinja. Ali izgled vara. Ovo surovo mesto vekovima je dom Tuarezima i po kojoj adaks antilopi
Očuvana prelepa ostrva u polarnom krugu kojima topla morska struja udahnjuje život. Najneobičnije mesto za sunčanje sa pogledom na irvase i foke...
Duhovni mir i izolovanost u kombinaciji sa savršenim prirodnim ambijentom čine Tibet jednim od najlepših kutaka planete Zemlje
Fascinantan prirodni fenomen u dubinama Afrike važi za jednu od najlepših lokacija koje možete videti na planeti. Posebno opčinjava pogled sa visine...
U kom delu sveta vlada koja klima i zašto?
Poznato je da nema aktivnih vulkana na teritoriji Srbije. Ali je manje poznato da je na teritoriji naše zemlje u geološkoj prošlosti bilo itekako vatreno.
One su preslatke, ugrožene, simpatične i svi ih vole.... One su pande! A na ovom mestu im se posvećuje posebna pažnja i sve je podređeno njima...
Smešten u centru Iberijskog poluostrva Madrid je najveći i glavni grad Španije, jedne od vodećih turističkih sila na svetu
Motivisan željom za vlašći i strahom od njenog gubitka stari vladar Šri Lanke podario nam je neverovatnu tvrđavu koja oduzima dah
Od simpatičnih i romantičnih do šaljivih i neverovatnih. Svi svetski gradovi nose neki nadimak. A da li ih oni opisuju na pravi način?