Ognjena zemlja, tragom Magelanovih pustolovina
Verovatno ne postoji mesto na svetu kome naziv manje odgovara onome što se može videti na terenu. Na samom jugu Južne Amerike hladna, vetrovita i nepristupačna Ognjena Zemlja i dan danas predstavlja prepreku koju samo najiskusniji mornari mogu da prebrode.
Otkriće Ognjene Zemlje
Čuveni moreplovac Fernando Magelan doplovivši do ovih obala video je dim vatri koje su gorele i poželeo da novootkrivenom kopnu nadene ime Zemlja dima. Međutim, tadašnji vladar Španije Karlo I zbog želje da istakne svoje ime u istoriji bira mnogo zvučniji naziv za ovo prostranstvo, naziv koji se do danas zadržao.
Vatra koju je Magelan ugledao služila je lokalnim indijanskim plemenima da se ugreju i lakše prežive surove uslove koji ovde vladaju. Još pre više od 10 milenijuma plemena Onas, Selknam, Jagan i druga zagospodarila su Ognjenom Zemljom. Vremenom su se privikli na surove životne uslove, čak se priča da su uprkos negostoprimivoj klimi živeli bez odeće grejući se samo pomalo uz vatre kojima nisu dozvoljavali da se nikada ugase. Teško pristupačna Ognjena Zemlja ostala je nekolonijalizovana sve do početka 19-og veka pa je tako i domorodačko stanovništvo živelo na svoj tradicionalan način sve do tada. Nažalost, dolaskom Evropljana došle su i epidemije, ubistva i istrebljenje morskih sisara od kojih su Indijanci Ognjene Zemlje dobijali skoro sve što im je neophodno za opstanak. Danas samo malobrojni tragovi i zapisi svedoče o ovim drevnim stanovnicima Ognjene Zemlje a njihova zemlja postala je vlasništvo bogatih tgovaca vunom i kožom.
Kraj sveta
Za Ognjenu Zemlju slikovito kažu da je kraj sveta. Magelanovim ljudima je trebalo 38 dana da se probiju kroz tesnac (moreuz) koji danas nosi njegovo ime. Priča se da su kasnije postali prvi mornari koji su oplovili Zemjlinu kuglu samo iz staha da ne moraju ponovo da prolaze tim strašnim putem. Najjužnija tačka Ognjene Zemlje i cele Južne Amerike, stenoviti rt Horn, i danas važi za mesto na svetu koje je najteže oploviti. Linija koja od rta Horn ide ka Antarktiku fomalno deli Atlantski i Tihi okean. Iako smo svi naučili da je Zemlja približno sfernog oblika i da “kraj sveta” ne postoji izolovana i surova pustoš Ognjene Zemlje neodoljivo podsećaju baš na to. Ono što je dobro u toj usamljenosti i negostoprimiovosti jeste činjenica da se ljudi nisu otimali za nju i nisu je uništili poput nekih drugih predela naše planete. Ako ste avanturista u potrazi za divljinom ili tražite beg od modernog života i mesto gde možete biti sami sa svojim mislima bolje od Ognjene Zemlje nećete pronaći…
Kada su počele da niču prve farme ovaca na ovoj divljoj zemlji ljudi iz čitavog sveta pohitali su za zaradom. Najviše doseljenika je došlo sa prostora bivše Jugoslavije. Zato ne treba da vas zbuni ako usred nedođije Ognjene Zemlje naiđete na putokaz koji pokazuje u pravcu Evrope sa napisanim imenom nekog “jugoslovenskog” mesta i kilometražom do njega.
Geografija
Zamislite pesak na plaži u vašoj omiljenoj boji. Nikakav problem, priroda se već pobrinula i stvorila to za vas...
Ako vam ime Dolina smrti deluje pretenciozno imajte na umu da ovaj prostor drži tri rekorda; najtoplije, najsuvlje i najniže mesto Severne Amerike
Prirodne lepote i specifičnosti učinile su Havaje jednom od najpoželjnijih destinacija planete. Vulkani su najaktivniji faktor koji utiče na pejzaž ostrva
Iako za Dablin kažu da je grad sa najbolje organizovanim javnim prevozom preporučuje se da ga obiđete peške i usput posetite što više čuvenih pabova
Lednici, vulkani, gejziri, vodopadi, jedinstvena flora i fauna samo su deo čudesne prirode Islanda, jednog od najlepših ostrva na svetu!
Osim laskave titule najviše planine sveta Himalaji i Mont Everest imaju još mnogo čime da se ponose. Prelepa i netaknuta priroda najviše ta;ke sveta oduzima dah
Očuvana prelepa ostrva u polarnom krugu kojima topla morska struja udahnjuje život. Najneobičnije mesto za sunčanje sa pogledom na irvase i foke...
Močvarno prašumsko područje u srcu Amazonije sa bogatim i jedinstvenim životinjskim i biljnim svetom
Vulkan koji je jedan od simbola afričkog kontinenta izdiže se iznad savana Istočne Afrike i najviša je planina „Crnog kontinenta“
Očaravajuća priroda i bogato kulturno-istorijsko nasleđe čine Đerdapski deo Dunava jednim od najlepših rečnih sektora Evrope