Nastanak prvih civilizacija i kultura
Od pojave prvih primitivih homonida do današnjeg trenda globalizacije sveta čovečanstvo i ljudska kultura prevalili su dug razvojni put. Dug vremenski period značio je spore i lagane prelaze iz jedne etape razvoja u drugu ali određeni dogođaji i pronalasci bili su epohalni i mogu se posmatrati kao glavni okidači kulturološkog razvoja ljudskih zajednica.
Pojava lova i pronalazak vatre
Nauka prvim precima današnjih ljudi smatra homonide koji su se pojavili u Africi pre više od 6 miliona godina. Iz tog razloga se afrički kontinent smatra kolevkom čovečanstva. Trenutak kada homo habilis izlazi iz udobnosti šume gde je živeo životom sakupljača plodova (mahom voća) i kreće da tumara afričkom savanom loveći životinje smatra se začetkom ljudske civilizacije. Razlog je taj što je lov zahtevao zajedničke napore i komunikaciju kako bi se organizovale lovačke skupine. Na taj način govorni jezik postaje važan činilac opstanka. Negde u tom periodu dešava se i druga krucijalna novina; ljudi počinju da ovladavaju vatrom koju koriste za obradu životinske hrane i grejanje staništa.
Formiranje prvih zajednica
Prve primitivne zajednice predstavljale su porodične skupine zasnovane na podeli rada; muški članovi idu u lov dok ženski brinu o deci i vatri. Izrada prvih primitivnih oruđa od kostiju, kamena i drveta mali je iskorak napred a napredak jezika veliki. Govor im je omogućio da izraze svoje misli i osećanja ali i iskustva o svakodnevnom životu i svetu oko sebe. Razvojem jezika nastaju prvi kultovi i pogrebni običaji i oni se smatraju začetkom materijane kulture kod ljudi čiji je cilj bio povezivanje zajednice.
Nastanak prvih naselja
Spor ali siguran prosperitet ljudskih civilizacija nastavlja se kroz kameno doba. Crteži u pećinama predstavljali su vrhunac tadašnje umetnosti. Pokoja kamena skulptura sačuvana iz ovih vremena svedoči da su naši primitivni preci imali potrebu za umetničkim delima a ne samo za zadovoljenjem osnovnih ličnih potreba. Sledeći stupanj u razvoju ljudske kulture i civilizacije jeste pojava poljoprivrede. Za razliku od prethodnih epohalnih otkrića za koja teško možemo preciznije reći kada su se dogodila za poljoprivredu prilično precizno možemo reći da se javlja oko 8.000 g.p.n.e. Sejanje useva i gajenje životinja na jednom mestu znači i potrebu za posedovanjem lične imovine poput stalnog mesta za život i skladištenje proizvedene hrane. Na ovaj način se formiraju prva ljudska relativno stalna naselja i to mahom na brežuljcima sa povoljnim strateškim položajem. Nedugo potom radi bezbednosti oko njih niču i zaštitne zidine i dobijamo prva prava naselja koja podsećaju na ona nastala mnogo vekova kasnije i u mnogo razvijenijim društvima. Još jedna karakteristika ovog prelaznog perioda jesu stalni sukobi između zajednica koje su prihvatile nov način života (u ljudskim naseljima) i onih koji još uvek tumaraju vodeći živod nomadskih plemena lovaca i sakupljača plodova.
Dakle, od prvih afričkih homonida do prvog primitivnog ljudskog naselja čekalo se preko 6 miliona godina. Međutim, ljudske civilizacije i njihova kultura se sve brže razvijaju i napreduju. A naš pregled tog progresa uskoro sledi...
Geografija
Očuvana prelepa ostrva u polarnom krugu kojima topla morska struja udahnjuje život. Najneobičnije mesto za sunčanje sa pogledom na irvase i foke...
Bajkoviti zalasci sunca iznad krošnji baobaba i jedinstveni prirodni ambijent izdvajaju Madagaskar kao jedno od najlepših svetskih ostrva
Preko 3.000 godina star grad nastao u crvenkasto-ružičastom peščaru jordanske pustinje potpuno je jedinstveno i neponovljivo mesto
Krokodili ljudožderi, visoki soliteri termita, barske ptice i tragovi drevne aboridžinske umetnosti samo su deo onoga što nudi divljina Kakadu
Različiti oblaci donose različito vreme. Neki donose oluje, grad i tmurno vreme a drugi ulepšavaju nebo svojim oblicima i prelamnjem svetlosti…
Najmanja svetska država opčinjava lepotom svoje arhitekture zasnovanoj na religioznoj istoriji
Poznato je da nema aktivnih vulkana na teritoriji Srbije. Ali je manje poznato da je na teritoriji naše zemlje u geološkoj prošlosti bilo itekako vatreno.
Tamo gde se sastaju dve večite suprotnosti, vatra i voda, priroda je iznedrila jedno od najlepših i najinteresantnijih svetskih jezera!
Živopisna ostrvska državica u Sredozemnom moru već vekovima spaja Afriku i Evropu. A kao posledica tog položaja proisteklo je bogato kulturni-ustorijsko nasleđe
Saznajete nešto o nestvarnim pejzažima pustog stenovitog prostranstva koji svojom impozantnošću privlače milione turista godišnje