Lavine, kada planina uzvrati udarac
Prelepe planinske padine zatrpane dubokim snegom slika su koju svi rado želimo da vidimo tokom zimskih meseci. Ali i na ovom primeru priroda nas još jednom upozorava na svoju snagu i moć
Kako nastaju lavine
Snežne lavine se najčešće događaju na padinama pod uglom između 30 i 50 stepeni. Ukoliko je snežna masa velika ona se tada ne može zadržati na obronku dok se sa drue strane ne može kretati ako je masa snega previše mala. Lavine prektično nastaju usled nestabilnosti snežnog pokrivača, odnosno kada popusti sloj snega ispod njih. Rastom temperature kristali snega gube svoje vezivno svojstvo i tako se pokreće lavina.
Veliku opasnost za pokretanje lavina predstavljaju i snažni udari vetra koji mogu pokrenuti viseće snežne mase. Postoji više vrsta lavina. Posebo su opasne tzv. prašne lavine jer se sneg sneg brzinom od preko 300 km/h sjuri niz padine. Olujni vetrovi i razlike u pritisku koje ih prate mogu se uporediti sa uraganom. Ako se nađete blizu i udišete ovu kombinaciju vazduha i snega postoji opasnost od gušenja. Lavine koje se „same“ pokrenu, odnosno koje krenu niz padinu zbog popostanja stabilnosti snega, nazivaju se spontane. One druge se nazivaju izazvanim lavinama i mogu ih pokrenuti različiti faktori poput seizmičke aktivnosti, vetra, ljudskih faktora itd.
Kako se zaštititi od lavine
Najbolja zaštita od opasnih lavina jesu guste šume. One sprečavaju nagomilavanje velikih snežnih masa kao i njihov brzi „spust“ niz padine. Kada prirodne mere nisu moguće pristupa se veštačkim poput izgradnje specijalnih ograda koje ograničavaju kretanje snežnih masa. Jedan od najčešćih oblika zaštite od ove prirodne nepogode jesu kontrlisane lavine. One zapravo predstavljaju namerno iniciranje manjih, kontrolisanih lavina a u cilju sprečavanja nastanka jedne velike, nekontrolisane.
Najveće katastrofe izazvane lavinama
Srećom visokoplaninska područja koja su najčešće ugrožena lavinama nisu naseljena te su velike štete i žrtve usled lavine mnogo ređe nego što je to slučaj sa drugim prirodnim nepogodama. Ipak povremeno se desi da snežna masa sa sobom ponese manja naselja, poruši važne komunikacije, uništi velike površine pod šumama. Najsmrtonosnija zabeležena lavina dogodila se u Peruu maja 1970. Posle velikog zemljotresa lavina je u području Uaskaran uništila dva grada pobivši oko 20.000 ljudi. Takođe u Peruu, juna 1960. lavina je sa lica Zemlje zbrisala nekoliko manjih naselja i usmtrila oko 4.000 ljudi. Tokom Prvog svetskog rata u oblasti Tirolskih Alpa vojska je snažnim eksplozijama izazivala stalne lavine koje su zbirno usmrtile između 20-40.000 stanovnika. U novijoj istoriji nije bilo primera ovako smtronosnoh lavina ali opasnost od njih uvek je pristutna...
Evo kako priroda demonstrira svoju moć na primeru jedne snažne lavine:
Geografija
Obodom jedne od najvećih pustoši naše planete obavljala se najznačajnija trgovina starog sveta, sve od Kine do Sredozemnog mora
Zamislite pesak na plaži u vašoj omiljenoj boji. Nikakav problem, priroda se već pobrinula i stvorila to za vas...
Čini se da mirnu i zavodljivu dolinu Rajne niko nije opisao bolje od čuvenog pesnika Hajne i njegove pesme „Lorelaj“...
Daleko na zapadu Južne Amerkike, uz obalu Tihog okeana, krije se Atakama, jedinstveni predeo u kome nije bilo kiše decenijama
Ako mislite da priroda više ne može da vas iznenadi možda će vas jezera koja menjaju boju ubediti u suprotno
Iznad vrele utrobe planete leže velike tektonske ploče na kojima se odigrava sav život na Zemlji. Iako izgledaju kao mirni dobroćudni džinovi veoma su dinamične
Prirodne lepote i specifičnosti učinile su Havaje jednom od najpoželjnijih destinacija planete. Vulkani su najaktivniji faktor koji utiče na pejzaž ostrva
Upoznajte se sa životom i delom jednog od najvećih naučnika sa ovih prostora, čoveka koji je najzaslužniji za razvoj geografije u regionu
Smešten u centru Iberijskog poluostrva Madrid je najveći i glavni grad Španije, jedne od vodećih turističkih sila na svetu
Težiti, tražiti, pronaći i ne predati se“. Ove reči uklesane su na spomeniku u podnožju Erebusa, na mestu odakle je krenula trka za osvajanje Južnog pola 1912.