Dolina reke Ind, hiljade godina istorije u jednoj rečnoj dolini
Drevna reka Ind je ime dobila po sanskritskoj reči „sindahu“ koja ima značenje branilac. U drevnoj hinduističkoj legendi poznata je pod imenom Lavija, kao reka koja ističe iz lavljih usta. Ova legendarna reka zapravo izvire u najkršovitijem delu Himalaja na visini od 5.200 m na tibetanskoj strani planina Kailas. Izvor je zbog nepristupačnog terena otkriven tek 1907. godine od strane švedskih naučnika.
Svoj put dug 2.800 km Ind preko Pakistana vodi sve do obala tropskog Arapskog mora. U gornjem delu toka reka ima planinski karakter dok u donjem poprima odlike prave ravničarske reke dosežući širinu od 16 km u pendžabskim ravnicama. Ovde u ravnicama Pendžaba i Sinda zajedno sa svojim pritokama i mnogobrojnim kanalima na reci Ind je formiran najveći svetski sistem za navodnjavanje. Zahvaljujući blagodetima reke Ind Sindske ravnice se koriste kao veoma plodno poljoprivredno zemljište već više od 4 milenijuma. Ali Ind ume i da se naljuti. Velike količine padavina u kišnim periodima mogu uzrokovati razorne poplave tokom kojih živote gube više hiljada ljudi i uništava se po nekoliko miliona hektara poljoprivrednih površina.
Dolina Inda kao jedna od kolevki ljudske civilizacije
Arheolozi su 1922. godine iskopali legendarni grad Mohenjo Daro. Grad je deo ostatka civilizacije doline Inda koja je postojala otprilike paralelno sa egipatskom i mesopotamskom. Ova civilizacija je bila izuzetno napredna. Stanovnici grada su živeli u kućama od cigle a postoje dokazi da su imali organizovani kanalizacioni sistem u kupatilima koja su bila opremljena toaletima i kadama. Koristili su bakarno i bronzano posuđe a kao prevoz koristili slonove i ređe volove. Prva su civilizacija koja je uspela da pripitomi ove kopnene džinove a održavali su i redovne trgovačke kontakte sa Bliskim istokom i Kinom. Tragove svojih osvajanja dolinom Inda ostavio je veliki vojskovođa Aleksandar Makedonski.
Geografija
Ural, stara i u velikoj meri erodirana planina, formira pravolinijski planinski lanac u vidu bedema kiji deli (ili spaja) dva kontinenta, dve kulture, dva sveta
Davno u srednjm veku nastala je "Raška" preteča današnje srpske države. Vremenom njen oblik, veličina i ime su se menjali. Sličnu sudbinu dele mnoge države!
Pelepo koralno ostrvo, nekada deo afričkog kontinenta, poznato i kao „ostrvo začina“ jedna je od retkih oaza naše planete koja odoleva urbanizaciji
Veliki jezerski basen, skoro potpuno bez živog sveta ali sa prelepim vajarskim delima koja priroda gradi od kristala soli krije se na bliskom istoku
Priroda je čudesna i neizmerno kreativna. Želite dokaz? Možda vas ubedi vulkan visok nekoliko stotina metara koji je pravo niotkuda nikao iz njive sa kukuruzom!
Evo od čega se sloj po so sloj sastoji naša planeta
Lednici, vulkani, gejziri, vodopadi, jedinstvena flora i fauna samo su deo čudesne prirode Islanda, jednog od najlepših ostrva na svetu!
Živopisna ostrvska državica u Sredozemnom moru već vekovima spaja Afriku i Evropu. A kao posledica tog položaja proisteklo je bogato kulturni-ustorijsko nasleđe
Ako ste ikada pročitali „Izgubljene svetove“ Konana Dojla ovaj lokalitet je nešto najbliže tome što možete pronaći na planeti.
Sve veća zabrinutost za očuvanje životne sredine bacila je u žižu interesovanja alternativne izvore energije. Zemljina vrela utroba krije neizmerne mogućnosti.