Azorska ostrva, u srcu Atlantika
Portugalska ostrvska grupa Azori sačinjena je od 9 većih i mnoštva manjih vulkanskih ostrva. Geografska izolovanost verovatno je glavni razlog što su ostrva sačuvala izvorne prirodne vrednosti kao retko koji predeo na svetu.
Usamljena i jedinstvena ostrva
Iako administrativno pripadaju Portugalu Azorska ostrva su sve samo ne nalik kopnenom delu Portugalije i Evrope. Najbliža kontinentalna tačka (sam zapad Portugala) udaljena je od ostrva oko 1.360 km, Lisabon je na 1.640 km, obala Afrike oko 1.500 km a Kanade skoro 2.000 km. Usamljena i izolovana na sred Atlantskog okeana ostrva karakteriše jedinstven pejzaž i stanovništvo.
Geogafski ostrva predstavljaju najviši deo tzv. Azorske platforme, uzvišenja u Atlantskom okeanu okruženog sa svih strana okeanskim udubljenjima dubine i preko 2.000m. Azorska platforma se formirala na sutoku 3 velike Zemljine ploče (severno-američke, evropske i afričke) te otuda intenzivna vullkanska i tektonska aktivnost na ostrvima. I sama ostrva su vulkanskog porekla a za najlepše predele na njima i dan danas važe prelepa bistra jezera koja ispunjavaju ugašene vulkanske kratere. Raspadanjen vulklanskih stena nastala je plodna zemlja kao podloga bogatom biljnom pokrivaču ali i kao osnova tradicionalno razvijenoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Azorska ostrva danas
Ostrva su dugo bila potpuno izolovana a stanovništvo prepušteno samo sebi. Evropski moreplovci otkrivaju ih tek polovinom 15-og veka ali veći pažnju na njih obraćaju tek od 19-og stoleća. Kako ostrva nisu geografski povoljna za razvoj industrije ili veliku eksploataciju sirovina Azori su sačuvali svoju izvornu prirodnu lepotu. Sve to u kombinaciju sa blagom klimom potpomognutom toplom golfskom strujom koja prolazi pokraj arhipelaga kreirali su savršene uslove za razvoj turizma. Azorska ostrva već decenijama važe za prestižnu i egzotičnu turističku destinaciju. Prelepi vulkanski predeli, stara ribarska i zemljoradnička sela u kojima sve podseća na neka stara i lepša vremena kao i sasvim solidno razvijena turistička infrastruktura privlače sve veći broj, mahom evropskih, turista.
Ako budete imali sreće da posetite Azorska ostrva neke od aktivnosti koje prosto morate praktikovati su: posmatranje kitova iz neoisredne blizine u njihovom prirodnom okruženju, ronjenje u Atlantiku, surfovanje, ribolov, planinarenje, vožnja jedrilicom, golf... Za one koji nisu toliko željni avanture već žele da se prepuste hedonizmu tokom svog odmora preporučuje se degustacija vina proizvedenih od lokalnih autohtonih sorti grožđa uzgajanih na vulkanskim padinama ostrva. Iako je izbor smeštaja jako bogat preporučuje se neko od registrovanih lokalnih domaćinstava koje će vam omogućiti da u potpunosti osetite duh ove unikatne, udaljene i egzotične destinacije....
Geografija
Različiti oblaci donose različito vreme. Neki donose oluje, grad i tmurno vreme a drugi ulepšavaju nebo svojim oblicima i prelamnjem svetlosti…
Rudnik soli koji radi neprestalno preko 900 godina, muzej, hotel i jedan od najzanimljivijih umetničkih lokaliteta u Poljskoj...
U srcu magične Laponije krije se najveće i najlepše finsko jezero. Prelepa priroda i laposke legende koja ga okružuju ubediće vas da brzo zavolite Inari
U kom delu sveta vlada koja klima i zašto?
Egzotična ostrvska država u Okeaniji pleni prirodnim lepotama ali i bogatom tradicijom i lakoćom življenja njenih stanovnika
Nekada vlažna i plodna površina sada je vrela i naizgled mrtva pustinja. Ali izgled vara. Ovo surovo mesto vekovima je dom Tuarezima i po kojoj adaks antilopi
Proces globalizacije učinio je da se osetimo kao da živimo u "globalnom selu" dok nam moderne tehnologije daju osećaj da možemo videti ceo svet kao "na dlanu".
Preko 3.000 godina star grad nastao u crvenkasto-ružičastom peščaru jordanske pustinje potpuno je jedinstveno i neponovljivo mesto
Na svom putu od zapadne do istočne obale Južne Amerike Amazon je na svakom kilometru svog toka jedinstvena, prelepa i moćna reka
Grandiozni vrtlozi, ogromni plimski talasi, kitovi, foke, ajkule i prelepi pejzaži na obali od crvenog peščara. Sve ovo i još mnogo toga lepog nudu Zaliv Fandi