Askania-Nova, jedinstveni rezervat biosfere i ponos Ukrajine
Askania-Nova je rezervat biosfere osnovan 1875. godine u stepskim predelima Čaplinka regiona, oblast Kerson, Ukrajina. Osnovan je od strane Pruskog kolonizatora Fridrika Falc-Feina na zemlji njegovog oca, velikog zeljoposednika toga doba. Ukrajinci su posebno ponosni na podatak da je ovo najstariji stepski rezervat prirode na planeti. Ujedno, proglašen je jednim od 7 čuda prirode Ukrajine.
Začetak projekta i revolucionarne ideje
Ideja osnivača je bila da se životinjske vrste sa svih kontinenata (Azije, Afrike, Amerike i Australije) koje su prilagođene životu u stepskim predelima nasele i aklimatizuju na teritoriji novoformiranog zoološkog vrta. Jedne od prvih životinja koje su prilagođene životu na ovoj teritoriji je poslednja vrsta divljeg konja Evrope – Przevalski i evrposki bizon. Daljim naučnim progreson rezervata krenulo se u istraživanja biološkog inženjeringa na životinjama i biljkama. Pomenuti evropski bizon ukršten je sa američkim bafalom, zebra sa grlima domaće stoke itd...
Tokom turbuletnih revolucionarnih vremena grupa lokalnih seljaka je na svoju odgovornost sačuvala rezervat od uništenja. Dolaskom komunista na vlast terirorija se stavlja pod upravu i posmatranje države. Osnivajui se ili obnavljaju eksperimentalna stanica, zoo vrt, botanička bašta, zootehnička stanica i uzgajivačka farma. Tokom istorije rezervat više puta menja strukturu i naziv sve dok 1985. ne bude stavljen pod UNESCO zaštitu od strane Ujedinjenih nacija kao deo programa „Čovek i biosfera“.
Velika raznovrsnost životinjskog sveta uslovila je da razervat ponese nadiman Ukrajinski Serengeti po aluziji na čuveni rezervat u Africi
Askania-Nova rezervat danas
Danas rezervat postoji na površini od preko 33.000 ha od čega je više od trećine pod izvornom stepskom vegetacijom. U okviru rezervata su velika istraživačka farma, aklimatizacioni zoološki vrt, dendrološki park i botanička bašta Zadaci postavljeni pred naučnike su da sačuvaju originalnu stepsku podloga sa divljim životinjskim i biljnim vrstama na njoj i da nasele, prilagode i uzgajaju biljke i životinje koje imaju poljoprivrednu vrednost.
Rezervat je sada dom za 1647 vrsti drveća i drugih biljaka kao i za preko 270 vrsti ptica, među kojima i mnogo selica. Najinteresantnija ptica za proučavanje je svakako stepski orao. Od kopnenih životinja kojih ima preko 120 vrsta skoro sve (bar 100 njih) su egzotične. Stepama krstare antilope, zebre, bizoni, američki bafalo, zebre, divlji konji, potom ptice poput flamingosa, nojeva i kazuara. Dvanaest vrsti biljaka i 8 vrsti životinja koje ovde žive su veoma retke i nalaze u evropskoj Crvrnoj knjizi...
Kada krene u obilazak rezervata čovek prosto mora da se zapita da li se nalazi u kopnenoj stepi Ukrajine, američkim prerijama ili suncem sprženim travnatim oblastima Afrike...
Geografija
Viševekovna burna prošlost Kopaonika i čitavog kraja u blizini planine iznedrili su obimno kulturno-istorijsko nasleđe na ovom području
Kad se priroda i legenda ujedine i stvore svetsko čudo lepote…
Da li je Zemlja zaista jedino mesto gde ljudi mogu živeti?
Poznato je da nema aktivnih vulkana na teritoriji Srbije. Ali je manje poznato da je na teritoriji naše zemlje u geološkoj prošlosti bilo itekako vatreno.
Jedan od najvećih graditeljskih poduhvata rimske imperije danas predstavlja jedno od najvećih arheoloških blaga Velike Britanije
Pelepo koralno ostrvo, nekada deo afričkog kontinenta, poznato i kao „ostrvo začina“ jedna je od retkih oaza naše planete koja odoleva urbanizaciji
Nešto drugačije od onoga što smo od Grčke navikli... Idealno mesto za beg sa prepune plaže; duboki i uzani kanjon prelepe i netaknute prirode
U različitim geografskim oblastima naše planete ljudi već milenijumima koriste prirodu da iz nje proizvedu neophodne količine hrane
Sklop kulturno-istorijskih lokaliteta, predivne prirode i simpatičnih malih naselja čini Ohrid i okolinu nedoljivo privlačnim
Miroljubiva zemlja prepuna divljih životinja koju čuvaju pripadnici drevnog plemena naoružani samo lukom i strelom