Upoznajte autentična i jedinstvena Farska ostrva
Farska ostrva su grupa ostrva smeštenih između severnog dela Atlantskog okeana i Norveškog mora. Predstavljaju jednu od tri konstitutivne države kraljevine Danske ma da su tradicionalno tesno povezani sa Islandom i ostalim ostrvskim grupama koje ih okružuju.
Istorija Farskih Ostrva
Prvi pouzdani istorijski podaci o životu na ostrvima datiraju iz 9. veka a prvim doseljenicima se smatraju Norvežani koji su bežali od tiranije svojih tadašnjih vladara. U istom veku na ostrvo stižu i irski monasi koji sa sobom na ostrva dovode i ovce i na taj način ostavljau trajan pečat po kome su ostrva i danas prepoznatljiva (u bukvalnom prevodu na srpski Faroe islands glasi: Ovčja ostrva).
Zbog svog povoljnog saobraćajno-geografskog položaja često su se nalazili na meti mnogih osvajača. Najčešće i najduže su se nalazila pod vlašću Norveške a kada se početkom 19-og veka raspao savez Danske i Norveške ostrva su pripala Kraljevini Danskoj, u čijem su sastavu i dan danas uz visok stepen autonomije izuzimajući spoljnu politiku i odbranu.
Geografski podaci
Golfska struja utiče na to da upkos severnom položaju klima na ostrvima bude relativno blaga. Farska ostrva imaju hladnije leto i blagu zimu, dosta je oblačnih dana, česte su pojave magle i dosta je vetrovito.. Ostrva su pretežno strma i sa malo vegetacije. Neka istraživanja kažu da Farska ostrva imaju najstrmije morske litice u Evropi. Najviša tačka je 882m a najniža naravno u nivou mora.
Danas na ostrvima površine 1499 km2 živi 48.308 stanovnika, što daje gustinu od oko 33 stanovnika na kvadratni kilometar. Glavni grad je Torshavn a valuta Farska kruna. Farani su po veroispovesti najčešće luteranci a dosta je i pripadnika baptističke crkve.
Privreda je nedovoljno razvijena, najzastupljeniji su poslovi u postrojenjima za preradu ribe a nedavna otkića nalazišta nafte pružaju perspektive za privredno jačanje države.
Tradicionalna jela ostrvljana su ona koja počivaju na krompiru i ovčijem mesu.
Turistički potencijali ostrva su veliki. Njihova izolovanost, autentičnost i očuvana priroda privlače sve veći broj putnika i zaljabljenika u prirodu. Posebno su pogodna za aktivne vidove odmora poput ronjenja, ribolova, surfovanja i posebno šetnje živopisnim obroncima prepoznatljivih pejsaža Farskih ostrva. Veruje se da mogu postati jedna od popularnijih destinacija Evrope u bliskoj budućnosti.
Galerije
Prelepi lednički krajolik visoko u švajcarskim Alpima nas podseća na surove uslove koji su dugo vladali evropskim kontinentom tokom ledenog doba
Šetnje bajkovitim lovorovim šumama koje se nisu menjale milionima godina i prirodom koja ih okružuje razlog su popularnosti udaljenog portugalskog ostrva
Nad jednm od najlepših ostrva Evrope nadvija se najveći i jedan od najlepših vulkana starog kontinenta
Nesvakidašnji i prelepi gejziri, vreli izvori, jezera i reke u Jeloustonu izgledaju kao da nisu sa planete Zemlje...
Razbacani skeleti ljudi, životinja i brodova u potpunosti odgovaraju imenu i reputaciji Obale Kostura
Surovi ledeni kontinent sa veoma retkim ali krajnje neobičnim bićima i hladna okolna mora koja vrve od života karakterišu živi svet Antarktika.
Na stotine kilometara prolaza, tunela, velikiih dvorana, stalagtita i stalagmita, jezera i duboke tame čini najveći podzemni sistem naše planete
Pored nebrojenih i prelepih jezera i Laponije Finska krije i zasigurno jedan od najlepših arhipelaga na planeti
Prebogata i veoma raznovrsna vegetacija iz koje se izdvajaju lokalne vrste kedrovih stabala koja mogu dostići starost od preko 7.000 godina...
Oni koji su je posetili kažu da ima dušu… A duša Havane je romantična, setna, izazovna, bogata i dovoljno široka da nas sve primi…