Pirineji, planina koja štiti Iberijsko poluostrvo
Pirineji su planinski venac koji se nalazi između Francuske i Španije, pružajući se od Atlantskog okeana do Sredozemnog mora. Predstavljaju prirodnu granicu između Francuske i Iberijskog poluostrva ( koje se po njima drugačije i zove Pirinejsko poluostrvo). Dve trećine ovog planinskog pojasa nalazi se u Španiji.
Arheološki značaj Pirineja
Pirineji su dosta neprohodne planine sa samo par prirodnih prolaza između visokih vrhova. Ipak, ljudski predak (Homo antecessor), uspeo je da pređe preko planina u severnu Španiju pre oko 800.000 godina.
Krečnjačke pećine u Pirinejima su posebno poznate, jer se u njima nalaze neki od najstarijih neandertalskih ostataka u Evropi koji datiraju od pre 29.000 godina. Na zidovima pećina nalaze se i slike prvog modernog čoveka , koje su stare 15.000 godina .
Geološka prošlost planina
Geološka istorija Pirineja je duga, složena i tesno povezana sa istorijom Iberijskog poluostrva.
U razdoblju krede, pre 142 miliona godina. Iberija je posle odvajanja od veće kontinentalne mase postala mikrokontinent tokom deljenja superkontinenta Pangee. Posle otvaranja Atlantskog okeana, Iberijska ploča se uklještila između Evrope i Severne Afrike i uticala na početak stvaranja Pirineja. Zatim je, pre oko 60 miliona godina, rotacija Afričke i Evroazijske ploče izazvala naginjanje Iberijske ploče prema južnoj Francuskoj. Pri tom su zadebljanje i nabiranje Zemljine kore dodatno izdigli Pirineje. Kretanje poluostrva je okončano pre oko 10 miliona godina.
Današnji izgled Pirineja
Za vreme poslednjeg ledenog doba Pirineji su pretrpeli izrazitu glacijaciju. Karakterišu ih šiljati vrhovi koji su najstrmiji na francuskoj strani planina. Na zapadnom delu planine su izuzetno obrasle šumom, dok su granitni vrhovi istočne strane ogoljeni. Impresivne, polukružne ledničke šupljine, poznate kao cirkovi, znacajna su odlika reljefa Pirineja, a na planinama se takodje nalaze i najspektakularniji vodopadi Evrope, od kojih je najviši Cirk de Gavarni, visok 422 m. Živi svet Pirineja čine razne vrste ptica, među kojima su lešinari (uključujući retku vrstu bradana – Gypaetus barbatus), orlovi, jarebice i tetrebi. Od sisara nalazimo divokoze, divlje svinje, riseve i malu populaciju mrkih medveda. Posebno su interesantne lokalne vrste polu-divljih konja.
Prirodni uslovi omogućavaju bavljene raznim sportovima na planinskom vencu, najčešće alpsim skijanjem i planinaranjem. Takođe, svake godine neke od najvažnijih etapa biciklističkih trka oko Francuske i Španije (Tour de France i Vuelta) se održavaju na visokim planinskim vencima Pirineja.
Kneževina Andora je mala država smeštena na Pirinejima između Francuske I Španije. Čuvena je po razvijenom turizmu i malim poreskim stopama na njenoj teritoriji.
Galerije
Pogledajte galeriju neverovatnih lokacija koje su ljudi napustili a priroda preuzela natrag i ponovo od njih stvorila prelepa mesta
Brazilci kažu da je bog 6 dana vredno stvarao svet. Sedmi dan je posvetio stvaranju Rio de Ženeira
Prelepo tropsko ostrvo za koje se sa pravom vezuju epiteti poput; ostrvo iz snova, biser Tihog okeana, najlepše ostrvo sveta...
Na dalekom severu Evrope izolovana i usamljena kriju se prelepa Farska Ostrva
Scenografija za izmišljene gradove, planete i svetove o kojima govore naše omiljene serije i filmovi zapravo su neki od najlepših predela na Zemlji
Lokaliteti koji često izgledaju kao da nisu sa ove planete, neretko se i koriste za simuliranje svemirskih uslova, plod su udara meteorita
Frejzer je najveće peskovito ostrvo na svetu sa beskrajnim belim plažama kao iz snova, oivčenim začaranim prašumama koje opstaju na peščanim dinama…
Prelepi zamkovi doline Loare kriju viševekovnu istoriju i tradiciju i kako vreme prolazi deluju sve lepše zaklonjeni u svojim prelepim baštama
Ako želite da osetite deo uslova koji su pre više miliona godina vladali planetom ovo je mesto za vas...
Daleko na zapadu Južne Amerkike, uz obalu Tihog okeana, krije se Atakama, jedinstveni predeo u kome nije bilo kiše decenijama