Ostrvo Herd i Mekdonaldova ostrva
U današnje vreme se „na prste“ mogu prebrojati mesta na našoj planeti koja čovek nije osvojio i svojim aktivnostima manje ili više izmenio i odvojio od izvornog prirodnog stanja u kojem bi ih pronašao. Jedna od malobrojnih lokacija naše planete koja je ostala gotovo netaknuta od strane čoveke jeste arhipelag pod nazivom Herdovo ostrvo i Mekdonaldova ostrva (Heard Island and McDonald Islands). Arhipelag je smešten u južnom delu Indijkog okeana, pripada Australiji kao njena spoljašna teritorija iako je od samog kopna Australije odvojen 4000 km u pravcu jugo-zapada. Geografski ostrva pripadaju Antarktiku od kog su udaljena “samo” oko 1600 km.
O ostrvima…
Za arhipelag se može reći da predstavlja spoj leda i vatre. Naime, ostrva su vulkanskog porekla, rezultat taloženja vulkanskog materijala, a danas se više od 80% arhipelaga nalazi prekriveno ledenim pokrivačem.
Ukupna površina arhipelaga je 370 km2, najveće je ostrvo Herd, grupu Mekdonaldovih ostrva čine Mekdonald, Flet i Mejer Rok dok arhipelagu pripada i ostvo Šeg. Centralni i najveći deo ostrva Herd zauzima vulkan Moson prekriven ledom. Godine 2000-e zabeležena je erupcija ovog vulkana koja je ostala upamćena po reci lave dugačkoj preko 2 km. Klima arhipelaga je antarktička sa odlikama okeanske, temperature se kreću od 0,8 do 5 oC, količina padavina je oko 1500 mm godišnje a snažni vetrovi čija brzina prelazi 150 km/h gotovi neprestano duvaju.
Živi svet ostrva
Brojne vrste mahovina i lišajeva vode neprestanu bitku sa hladnom antarktičkom klimom a u periodima kratkog leta (koje traje tek nekoliko nedelja) čini se da tu bitku i dobijaju. U pomoć im tada pristižu i cvetnice koje unose malo šarenila u bezbojnu prirodu okovanu ledom...
Negostoljubivi uslovi na samim ostrvima, kao i činjnica da je vodena površina oko njih plovna tek oko 2 nedelje godišnje učinili su da ostrva budu nenaseljiva za ljude ali ne i za brojne životinje koje uživaju u hladnim antarktičkim uslovima. Upravo značaj ovih malih ostrva za životinje koje ga naseljavaju i posećuju učinila ih je planetarno poznatim uprkos tome što su „mala i zabačena na kraju sveta“. Pingvini, foke i mnoge vrste morskih ptica uživaju u ovom parčetu planete Zemlje koje im čovek još uvek nije ukrao. Neka tako i ostane!
Galerije
Najveći kompleks carskih palata iz kojih su carevi vekovima vladali jednom od najmoćnijih država u istoriji čovečanstva...
Biser Bliskog istoka, prelep grad bogate istorije i kulture, koji mnogi nazivaju "pupkom sveta" već vekovima predstavlja jedan od centara verskog turizma
Moderan evropski grad u kome se na svakom koraku oseća duh prošlih vremena i nostalgija za njima....
Raj za fotografe i sve one koji uživaju u umetničkom stvaralaštvu prirode krije se duboku u zaštićenom rezervatu Navaho Indijanaca
Frejzer je najveće peskovito ostrvo na svetu sa beskrajnim belim plažama kao iz snova, oivčenim začaranim prašumama koje opstaju na peščanim dinama…
Vekovima Moskva je bila centar moćne Ruske imperije. Kao dokazi te moći ostali su impozantni kulturno-istorijski i verski objekti kojima se svet divi...
Tajanstvena grupa kamenih ćupova težine do nekoliko tona leži razbacana po živopisnoj talasastoj visoravni Sijang Huiang u Laosu
Grad koji je omiljena destinacija mladih zbog fenomenalnog noćnog provoda krije u sebi tragove prebogate istorije i neprocenljivo kulturno blago
Najviša krečnjačka planina Evrope, nepregledni duboki kanjoni i poslednji primerci prelepog pirinejskog kozoroga čine ambijent na granici Španije i Francuske
Prelepi krupnooki lemuri koji bulje sa stabala, krokodili koji žive duboko pod zemljom u pećinama i krvožedne fose samo su deo jedinstvene faune ostrva...