Madeira, dom drevne lovorove šume
Prelepo vulkansko ostrvo Madeira smešteno je u Atlantskom okeanu na oko 600 km udaljenosti od obala Maroka. Zajedno sa Kanarskim, Zelenortskim i Azorskim ostrvima Madeira čini Makronezijski arhipelag. Na ovom božanstvenom ostrvu zahvaljujući uticajima okeanske klime i dan danas su sačuvana staništa u istom obliku u kakvom su bila i pre 2 miliona godina.
Čuvene lovorove šume
U davna vremena klimatske prilike na planeti su bile drugačije (vlažnije i toplije). Ti uslovi su pogodovali razvoju određenih biljaka poput lovora. Čitava površina južne Evrope i severne Afrike bila je pod gustim lovorovim šumama. Dolazak poslednjeg ledenog doba skoro potpuno ih je uništio. Međutim, makronezijska ostrva su zahvaljujući svojoj okeanskoj klimi bila zaštićena od surovih klimatskih uslova. Zahvaljujući tome čuvene šume „ laurisilve“ kako Portugalci nazivaju lovor zadržali su se do današnjeg dana neprekidno na ostrvu. Nepristupačan reljef ostrva sačinjen od strmih vulkanskih padina i dubokih kanjona i klisura uticao je da je gotovo čitava oblast još uvek pod prvobitnom šumom, neizmenjenom čovekovim delovanjem.
Pogled iz daljine podseća na tropsku prašumu čijem razvoju pogoduju vlažni morski vazduh i topla klima sa prosečnim temperaturama od 16 stepeni u najhladnijem mesecu. Vegetacioni pojas pod laurisilvom se prostire na planinskim padinama visokim od 300 do preko 1300 metara.
Neuspešni napad portugalskih „konkvistadora“
Početkom 15-og veka nakon Portugalskog osvajanja ostrva usledio je period intenzivne seče šuma. Drvna građa potrebna za izgradnju brodova kao i obradivo zemljište za uzgoj šećerne trske zamalo su postali razlog uništenja ovog jedinstvenog prirodnog blaga. Na sreću otporna lovorova stabla su odolela pa danas imamo oko 200 km kvadratnih drevne i neizmenjene šume laurisilve. Ako ništa drugo pPortugalski doseljenici su nam u amanet ostavili olakšan pristup ovoj čarobnoj šumi. Naime, radi navodnjavanja svojih njiva formirali su kanale uz koje su napravili staze i dali im naziv levade. I u današnjim danima srećni turisti šetajući njima obilaze ovu prelepu šumu.
Darežljiva priroda Madeire
Iako je širom svetu poznata po gore navedenim šumama madeira ima još štošta da ponudi ljubiteljima prirode. Bogata šumska flora ostrva osim dominantnog lovora sastoji se i od lipe, kanarskog mahagonija, stabala abonusa od kojih su neka stara i po 5 vekova. Takođe neke vrste šumske paprati koje su izumrle svuda u svetu rastu nepromenjeni na Madeiri već 20 miliona godina. Od ukupno 150 vrsta biljaka čak 66 su endemiti koji rastu samo ovde. I životinjski svet je veoma bogat. Čini ga ukupno preko 500 vrsta a od njih se najviše izdvajaju retke vrste ptica karakteristične samo za ovo i okolna ostrva.
Galerije
Još od antičkih dana do danas priča o opsadi Troje postala je deo istorije i legende mnogih evropskih naroda…
Hladna antarktička klima i udaljenost od centara ljudske civilazacije pomogli su da ovaj usamljeni arhipelag ostane raj za mnoge životinjske i biljne vrste
Jedan od najvažnijih lokaliteta za sudbinu hrišćanstva tokom vekova je prešao dug put od moćnog kraljevstva do modernog grada u današnjoj Etiopiji
Prelepe kade i bazeni pamučno bele boje i nesvakidašnjeg izgleda plene svojomlepotomi podsećaju nas šta sve priroda može da kreira…
Možda ne mogu da bljuju vatru ali komodo zmajevi su jedinstvene i divne životije. Najveći gušter na svetu gospodari tropskim ostrvima koja pripada Indoneziji...
Planinski venac koji spaja i razdvaja veliko Iberijsko poluostrvo od odstatka Evrope...
Moderan evropski grad u kome se na svakom koraku oseća duh prošlih vremena i nostalgija za njima....
Regija oko Ženevskog jezera oduvek predstavlja jednu od najpoželjnijih i najprestižnijih destinacija Evrope. Pogledajte i zašto…
Scenografija za izmišljene gradove, planete i svetove o kojima govore naše omiljene serije i filmovi zapravo su neki od najlepših predela na Zemlji
Na stotine kilometara prolaza, tunela, velikiih dvorana, stalagtita i stalagmita, jezera i duboke tame čini najveći podzemni sistem naše planete