Gejziri i vreli izvori Jeloustona
Nacionalni park Jeloustoun, koji je 1872. godine proglašen prvim nacionalnim parkom na svetu, ujedno je rezervat biosfere i deo Svetske kulturne baštine zbog svoje spektakularne topografije. Većina parka je prekrivena šumom ispresecanom pašnjacima i vodom. Gejziri i termalni izvori proslavili su park širom planete…
Park je dom najraznolikijoj grupi gejzira, toplih izvora, fumarola i sporih blatnih izvora. Dve trećine gejzira na Zemlji, više od 300 nalaze se ovde a u kombinaciji sa vise od 10.000 drugih termalnih obeležja čine da ovo bude zaista mesto kao ni jedno drugo.
Izvora i gejzira je toliko da su grupisani u nekoliko zasebnih skupina od kojih svaka ima neke od svetski poznatih termalinih izvora i gejzira.
Gornji basen gejzira je dom najvećeg broja gejzira. Na površini od 2,5 km2 postoji najmanje 150, a moguće je precizno predvideti erupciju ovih pet: Kasl, Grand, Dejzi, Riversajd i najslavniji među njima - Old Fejtful. Vozeći se putem zvanim Fajerhol Lejk naići ćete na šesti predvidljivi gejzir – Grejt Fauntin čije erupcije dva puta dnevno izbacuju vodu od 30 do 61 m u visinu.
Središnji basen gejzira, iako manji od okolnih, nudi neverovatni razjapljeni krater gejzira Ekscelzior površine 61 puta 91 m, koji neprestano ispušta više od 16.000 litara vode u minutu i to u reku Fajerhol koja je dobila to ime jer su prvi traperi mislili da je u pitanju dim šumskih požara . Ovde se, takođe, može pronaći najveći topli izvor, zvani Grand Prizmatik Springs sa više od 113 m u prečniku, dubok više od 37 m.
Najlepši među najlepšima
Old Fejtful, najpoznatinij gejzir u nacionalnom parku Jelouston, još od pamtikveka na svakih 35 do 120 minuta izbacuje mlazove vrele vode visoke čak 30m. Nazvan po svojoj tačnosti, iako nije ni najveći ni najveličanstveniji od svih gejzira, eruptira češće od bilo kog drugog, u proseku svakih 80 minuta, izbacujući vodu 57 m u visinu. Pojedinačne erupcije obično traju od 90 sekundi do 5 minuta, a što erupcija duže traje, više će vremena proći do naredne. Njegov sused Džajantes, međutim, ponovo se aktivira tek šest do osam meseci nakon erupcije.
Veliki prizmatični vreli izvori obrazovali su plitko Jezero na čijem se dnu nalazi mnoštvo svetlucavih bakterija i algi, pa se zato voda presijava u svim mogućim bojama. Ti organizmi opstaju zahvaljujući hranljiviim materijama iz dubine Zemlje, koje zajedno s ključalom vodom izbijaju na površinu. Biolozi i dalje pokušavaju da shvate kako oni uopšte uspevaju da se održe na tako visokim temperaturama.
Vreli izvori Memot izdvajaju se po neobičnom terasastom području nalik sladoledu od vanile, nastalom usled hiljadugodišnjeg taloženja kalcijuma- minerala kojim ključala voda tih izvora obiluje.
Jezero Jelouston nastalo je kretanjem lednika u poslednjem ledenom dobu. Jezerska voda izdubila je duboku klisuru nalik Velikom kanjonu, dubinom 240-370 m, čiji strmi zidovi otkrivaju naslage raznobojnih stena...
Ne samo da je u Jeloustounu moguće pronaći neverovatne prirodne znamenitosti i predivan pejzaž, već je to i dom mnogih velikih sisara, uključujući crnog medveda i grizlija, kojote, sive vukove, crvene lisice, ameičkog i običnog risa, pume, vidre, niz vrsta jelena, bizona planinsku divlju ovcu, planinsku kozu... Pročitajte nešto više o NP Jelouston u ovom našem članku...
Galerije
Lokaliteti koji često izgledaju kao da nisu sa ove planete, neretko se i koriste za simuliranje svemirskih uslova, plod su udara meteorita
Jedan od najvažnijih lokaliteta za sudbinu hrišćanstva tokom vekova je prešao dug put od moćnog kraljevstva do modernog grada u današnjoj Etiopiji
Vekovima Moskva je bila centar moćne Ruske imperije. Kao dokazi te moći ostali su impozantni kulturno-istorijski i verski objekti kojima se svet divi...
Prelepe bele litice Normandije postale su simbol ovog dela Francuske i jedan od omiljenih motiva nekima od najvećih umetnika
Možda ne mogu da bljuju vatru ali komodo zmajevi su jedinstvene i divne životije. Najveći gušter na svetu gospodari tropskim ostrvima koja pripada Indoneziji...
Na stotine kilometara prolaza, tunela, velikiih dvorana, stalagtita i stalagmita, jezera i duboke tame čini najveći podzemni sistem naše planete
Najviša krečnjačka planina Evrope, nepregledni duboki kanjoni i poslednji primerci prelepog pirinejskog kozoroga čine ambijent na granici Španije i Francuske
Veliki jezerski basen, skoro potpuno bez živog sveta ali sa prelepim vajarskim delima koja priroda gradi od kristala soli krije se na bliskom istoku
Planinski venac koji spaja i razdvaja veliko Iberijsko poluostrvo od odstatka Evrope...
Kada priroda spoji naizgled nespojivo, led i vatru, kao u slučaju Islanda dobije se nešto prelepo i neverovatno