Reinion, egzotično rajsko ostrvo
Najjužniji departman Francuske nalazi se duboko u Indijskom okeanu, nedaleko od obale Afrike. Reinion (ili Reunion) je najmlađe od ukuno 3 ostrva koja pripadaju grupi Maskarenskih ostrva.
Nastanak ostrva
Maskarenska ostrva su vulkanskog porekla nastala aktivnošću vulkana Piton de Než, pre oko 2-3 miliona godina. Pre oko milion godina na jugoistočnim padinama ovog vulkana formirao se još jedan, nazvan Piton de la Furnez koji je još uvek aktivan. Specifičan je po tome što se posle svake malo jače erupcije pomera dodatno ka jugoistoku. Aktivnostima ovih vulkana formirana je grupa ostrva koja mereći od morskog dna do vrhova planina dostiže oko 7 km visine (preko 3 km iznad površine mora).
Erozijom planinskog masiva oko starog i ugašenog vulkana nastali su neverovatni stenoviti oblici. Posebno se lepotom izdvajaju tri stara vulkanska basena, nalik amfiteatrima: Silao, Mafat i Salazi. Priroda ostrva je toliko lepa i jedninstvena da je čitavo ostrvo proglašeno zaštićenom oblašću.
Magična lepota prirode Reiniona
Veličanstveni nazubljeni planinski vrhovi, duboke klisure, mnogobrojni slikoviti vodopadi i gusta džungla karakterišu prirodno okruženje ostrva. Razvoju prepoznatljive biljne vegetacije doprinose povoljni klimatski uticaji. Ostrvo je smešteno u tropskom pojasu ali ga karakteriše blaga klima sa temperaturama od 21 oC u hladnijem i 28 oC u toplijem delu godine. Na planinama se temperatura spušta do 12 oC. Jugoistočni pasati donose mnoštvo padavina ostrvu i doprinose razvoju guste zelene džungle u kojoj uspeva više od 100 vrsti orhideja i mnoštvo drvenastih paprati. Udaljeno i egzotično ostrvo obiluje retkim i endemskim biljkama. Najzanimljivija je možda biljka iz porodice mimoza Sephora denudata koja u pojedninim planinskim oblastima može da naraste do 25 m.
Životinjski svet nije odoleo kolonijalnim napadima. Džinovske kornjače, dugonzi i slepi miševi koji su nekada gospodarili ostrvima sada se gotovo ne mogu pronaći. Umesto njih staništa su preuzeli gušteri i kameleoni doneti sa Jave i drugih udaljenijih oblasti. Ptice su se mnogo bolje oduprele ovim uticajima. Oko 35 vrsti ptica koje naseljavaju ostrvo se smatraju endemskim i možete ih videti samo na Reinionu i okolnim ostrvima.
Legendarna krupna ptica dodo sa kukastim kljunom koja nije mogla da leti bila je stanovnik ostrva do pre nekoliko vekova. Poslednji živi primerak ovog divnog stvorenja viđen je na ovim ostrvima 1662. godine.
Ušetajte u pustolovinu
Krenete li u šetnju nekim od 3 prelepa vulkanska basena na svom putu ćete naići na jedinstvene i nezaboravne pejzaže. Dok šetate stazama koje su nastale od ohlađene lave ako imate sreće ugledaćete paukove mreže velike 6 m2 ili veće koje su dovoljno jake da se u njih ulove i manje vrste ptica. Gradi ih 10 cm dugačak pauk karakterističan za ovo ostrvo. Ili ćete možda naići na rt Point de la Tabl nastao na kraju puta lave. Ako se u šetnju uputite sa iskusnim poznavaocima ostrva insistiraće da vam pokažu bajkovite vodopade Nevestin veo ili Revin Blanš, stazu kroz cirk Mafat ili uspon do vrha Piton de la Furnez. Ono što je posebno važno napomenuti ljubiteljima avanture jesta da ni jedna biljka ili životinja koje žive na ostrvu nisu opasne po život čoveka...
Destinacije
Zaboravljeni drevni grad na bajkovitoj sredozemnoj obali Afrike....
Lednici, vulkani, gejziri, vodopadi, jedinstvena flora i fauna samo su deo čudesne prirode Islanda, jednog od najlepših ostrva na svetu!
Tamo gde se sastaju dve večite suprotnosti, vatra i voda, priroda je iznedrila jedno od najlepših i najinteresantnijih svetskih jezera!
Prvi simbol tradicionalne japanske kulture i stara prestonica države danas je jedan od najposećenijih verskih objekata sveta
Očuvana izvorna priroda, prestižni izazov penjačima uz stene i jedna od najneobičnijih grobnica samo su deo onoga što kriju malo poznata škotska ostrva
Skriven u prelepom Bokokotorskom zalivu Kotor oduševljava od rimskog doba do dana današnjeg
Očaravajuća priroda i bogato kulturno-istorijsko nasleđe čine Đerdapski deo Dunava jednim od najlepših rečnih sektora Evrope
Brazilci kažu da je bog 6 dana vredno stvarao svet. Sedmi dan je posvetio stvaranju Rio de Ženeira
Provozajte se gondolom kroz Veliki kanal i osetite duh istorije i hiljadugodišnje tradicije mešanja vizantiijskog i evropskog...
Hiljade starih svetilišta rasutih po prelepoj mjanmarskoj prirodi nešto su što nigde drugde na svetu ne možete videti