Bedlends, surova i negostoljubiva zemlja drevnih Sijuks Indijanaca
Naizgled niotkuda, pravo iz zelenih žitnih ravnica, naletećete na stenovit reljef i gola brda Bedlendsa (Badlands). Ovo područje izuzetnih prirodnih lepota smeštenoj u Južnoj Dakoti proglašeno je za nacionalni park još pre nekoliko decenija.
Dom Sijuks Indijanaca
Na prvi pogled Bedlends deluje potpuno negostoljubivo i beživotno. Stenoviti vrhovi koji se pod naletima jakog vetra urušavaju, suve rečne doline i vododerine između njih i vrelo sunce koje prži ne daju puno uslova za opstanak. Ipak, ovo područje vekovima je bilo dom domorodačkom stanovništvu Amerike, konkretno indijanskom plemenu Sijuks (Sioux). Oni su i dali ime ovom predelu; „zla zemlja“ ili mako siko na njihovom jeziku. Vekovni mir i način života Indijanaca uništili su Evropljani koji su otkrili ovak predeo u drugoj polovini 19-og veka. Besomučno su lovili bizone, životinje sa kojima su Sijuksi delili Bedlends i od kojih je zavisio njihov opstanak ovde. Posle dolaska evropskih doseljenika Sijuksi i bizoni se nikada nisu oporavili i Bedlends više nikada nije bio isti.
Sijuksi su živeli od UMERENOG lova na bizone. I od bizona su sve umeli da iskoriste. Meso i mast za hranu, kožu za odeću, šatore i sedla, rogove kao posude za piće, kosti kao oružje, bešiku kao mešinu za vodu... Jedan od originalnih načina lova na bizone bio je da se krdo primora na pad sa strmih litica Bedlends-a.
Indijanci su 1890. osnovali kult pod nazivom „Ples duhova“ sa željom da im on pomogne u nameri da povrate blagostanje i obnove populaciju bizona. Tokom jednog njihovoh plesnog obreda Sedmi konjički puk je brutalno posekao 350 njih na mestu koje se zove Ranjeno Koleno. Ovaj tragični događaj ostao je jedan od najzužnijih i dugoj istoriji legendarnog plemena.
Geografija Bedlendsa
Ovaj pusti kameniti predeo nastao je zahvaljujući Crnim planinama. Na predelu koji je najpre bio močvara pre nekih 30 miliona godina klima se promenila i od močvare su se formirale livade. Vremenom kiša i vetar su nastavili da spiraju zemljište sve dok nisu dostignuti današnji uslovi. Blede linije koje se vide na kamenim blokovima svedoče o nekada vlažnim klimatskim karatkeristika ovog prelepog područja.
Ovde, na ovoj „zloj zemlji“ priroda opet pokazuje svoju skromnost i koliko joj malo treba da stvori nešto prelepo. Osim divnih pejzaža lepotu predelu dodaju životinje poput zmija, guštera, prerijskih pasa, slepih miševa, poneka antilopa i manja krda bizona. Od biljaka najtipičniji je Sego ljiljan, prelepa vrsta koja osim svoje lepote nudi i hranljivi krtolasti koren, tradicionalni deo ishrane Indijanaca.
Destinacije
Od Kolumba do današnjih dana Bahami su ostali destinacija iz snova. Otkrijte i zašto...
Prelepu vulkansku dolinu sačinjenu od mekog tufa krasi najneobičnija naseobina nastala u kamenu
Biser Azurne obale i grad koji ima sve; istoriju, tradiciju, peščane plaže, liksuzne hotele i luku prepunu modernih jahti
Usporene vetrenjače razasute po dnu ravnice i egzotični Toledo prizori su koji su inspirisali Servantesa da napiše svoje legendarno delo
Spektakularne podzemne pećine na Kanarskim ostrvima ukrašene restoranom, vrtom i najlepšom pozornicom u Španiji
Iako za Dablin kažu da je grad sa najbolje organizovanim javnim prevozom preporučuje se da ga obiđete peške i usput posetite što više čuvenih pabova
Zavirite i saznajte zašto je i čuveni Frenk Sinatra „Ostavio srce u San Francisku“
Savršeno prirodno okruženje i klima kao i očuvana priroda učinili su ovu malu ostrvsku grupu jednom od najlepših tačaka planete
Prelepe kade i bazeni pamučno bele boje i nesvakidašnjeg izgleda plene svojomlepotomi podsećaju nas šta sve priroda može da kreira…
Biser Bliskog istoka, prelep grad bogate istorije i kulture, koji mnogi nazivaju "pupkom sveta" već vekovima predstavlja jedan od centara verskog turizma