Bedlends, surova i negostoljubiva zemlja drevnih Sijuks Indijanaca
Naizgled niotkuda, pravo iz zelenih žitnih ravnica, naletećete na stenovit reljef i gola brda Bedlendsa (Badlands). Ovo područje izuzetnih prirodnih lepota smeštenoj u Južnoj Dakoti proglašeno je za nacionalni park još pre nekoliko decenija.
Dom Sijuks Indijanaca
Na prvi pogled Bedlends deluje potpuno negostoljubivo i beživotno. Stenoviti vrhovi koji se pod naletima jakog vetra urušavaju, suve rečne doline i vododerine između njih i vrelo sunce koje prži ne daju puno uslova za opstanak. Ipak, ovo područje vekovima je bilo dom domorodačkom stanovništvu Amerike, konkretno indijanskom plemenu Sijuks (Sioux). Oni su i dali ime ovom predelu; „zla zemlja“ ili mako siko na njihovom jeziku. Vekovni mir i način života Indijanaca uništili su Evropljani koji su otkrili ovak predeo u drugoj polovini 19-og veka. Besomučno su lovili bizone, životinje sa kojima su Sijuksi delili Bedlends i od kojih je zavisio njihov opstanak ovde. Posle dolaska evropskih doseljenika Sijuksi i bizoni se nikada nisu oporavili i Bedlends više nikada nije bio isti.
Sijuksi su živeli od UMERENOG lova na bizone. I od bizona su sve umeli da iskoriste. Meso i mast za hranu, kožu za odeću, šatore i sedla, rogove kao posude za piće, kosti kao oružje, bešiku kao mešinu za vodu... Jedan od originalnih načina lova na bizone bio je da se krdo primora na pad sa strmih litica Bedlends-a.
Indijanci su 1890. osnovali kult pod nazivom „Ples duhova“ sa željom da im on pomogne u nameri da povrate blagostanje i obnove populaciju bizona. Tokom jednog njihovoh plesnog obreda Sedmi konjički puk je brutalno posekao 350 njih na mestu koje se zove Ranjeno Koleno. Ovaj tragični događaj ostao je jedan od najzužnijih i dugoj istoriji legendarnog plemena.
Geografija Bedlendsa
Ovaj pusti kameniti predeo nastao je zahvaljujući Crnim planinama. Na predelu koji je najpre bio močvara pre nekih 30 miliona godina klima se promenila i od močvare su se formirale livade. Vremenom kiša i vetar su nastavili da spiraju zemljište sve dok nisu dostignuti današnji uslovi. Blede linije koje se vide na kamenim blokovima svedoče o nekada vlažnim klimatskim karatkeristika ovog prelepog područja.
Ovde, na ovoj „zloj zemlji“ priroda opet pokazuje svoju skromnost i koliko joj malo treba da stvori nešto prelepo. Osim divnih pejzaža lepotu predelu dodaju životinje poput zmija, guštera, prerijskih pasa, slepih miševa, poneka antilopa i manja krda bizona. Od biljaka najtipičniji je Sego ljiljan, prelepa vrsta koja osim svoje lepote nudi i hranljivi krtolasti koren, tradicionalni deo ishrane Indijanaca.
Destinacije
Očaravajuća priroda i bogato kulturno-istorijsko nasleđe čine Đerdapski deo Dunava jednim od najlepših rečnih sektora Evrope
Nesvakidašnji i prelepi gejziri, vreli izvori, jezera i reke u Jeloustonu izgledaju kao da nisu sa planete Zemlje...
Zavučen u istoimeni živopisni fjord Oslo je jedna od najlepših evropskih prestonica, grad neverovatne istorije i kulture
Lednici, vulkani, gejziri, vodopadi, jedinstvena flora i fauna samo su deo čudesne prirode Islanda, jednog od najlepših ostrva na svetu!
U slikovitom planinskom okruženju Like 16 stepeničasto raspoređenih jezera pleni svojom lepotom i očuvanom prirodom
Prelepi krupnooki lemuri koji bulje sa stabala, krokodili koji žive duboko pod zemljom u pećinama i krvožedne fose samo su deo jedinstvene faune ostrva...
Tajanstvena grupa kamenih ćupova težine do nekoliko tona leži razbacana po živopisnoj talasastoj visoravni Sijang Huiang u Laosu
Ušuškano mesto u autrijskim Aplima poznato po prelepoj srednjevekovnoj arhitekturi i pre svega kao rodno mesto jednog od najvećih evropskih umetnika
Mnoštvo lokaliteta krasi čuvenu "Veliku jabuku". Ipak, istorijskim i simboličnim značajem se bar za nijansku izdvaja Kip slobode...
Prekrasna kapela izgrađena na visokoj granitnoj steni usred vode zauzima posebno mesto u srcima svih Francuza