Zemljine ploče, osnova naše planete
Današnji izgled planete Zemlje posledica je milijardi godina stvaranja, razaranja i menjanja pod uticajima sila prirode. Površina naše planete nije jedinstvena već se sastoji od niza ploča, većih i manjih, koje je formiraju. Naučnici su ustanovili da postoji 7 velikih ploča: Pacifička, Afrička, Severnoamerička, Južnoamerička, Evroazijska , Australijska i Antarktička i 10-ak manjih. Osim Pacifičke koja leži ispod vode ostalih 6 ploča „nose kontinente“ pa se nazivaju i kontinentalnim pločama.
Kretanje ploča
Iako ogromne ploče deluju stabilno i mirno one su zapravo veoma dinamične. Neprestano se kreću i to brzinom od 2-20 cm godišnje. U velikim vremenskim razdobljima od nekoliko stotina miliona godina taj mali iznos pomeranja će dovesti do potpuno drugačijeg rasporeda od onog koji danas znamo. Atlantik će se širiti i pomerati Severnu i Južnu Ameriku ka zapadu, Arabija će se odvojiti od Afrike, Indijska ploča će se kratati dalje ka severu...Najdinamičnije je poniranje zapadnog dela Pacifičke ploče koje za posledicu ima tektonsku aktivnost u vidu vulkana i zemljotreasa širom istočne Azije...
Na mestima gde ploče udaruju jedna u drugu, podvlače se jedna ispod druge ili se razdvajaju nastaju tektonski pokreti koji se na površini Zemlje detektuju putem zemljotresa ili vulkanskih eupcija. Najpoznatija zona ovog delovanja jeste čuveni “Vatreni pojas Pacifika”.
Praistorijska osnova kontinenata
Već smo pomenuli da su velike ploče Zemlje podložne stalnim promenama pod uticajem sila prirode. Jako je važno pomenuti da svaka od velikih ploča ima svoju osnovu sačinjenu od prastarih kristalizovanih stena. Ta osnova se u nauci naziv kraton. Obično se preko njih formiraju slojevi mlađih stena i prekrivaju ih. Na mestima gde su usled tektonskih i erozivnih pokreta izbile na površinu najčešće obrazuju ravnice u unutrašnjosti kontinenata. Obično se na ivici kontinenata stvaraju mlađi slojevi stena vulkanskog porekla. A kada dođe do sudaranja ploča velike količine stena se izdižu pod pritiskom i nabiranjem te dolazi do stvaranja planinskih venaca.
Na mestima gde se kore udaljavaju jedna od druge vremenom se formiraju rasedi a najpoznatiji rased na svetu svakoko je Sen Andreas u SAD-u…
Pogledajte kako su se ploče kretale u poslednjih 250 miliona godina i kako naučnici predviđaju njihovo kretanje u budućnosti….
Video
Ljubiteljima prirode a pre svega ptica iz celog sveta Obedska bara je odavno postala jedna od omiljenih lokacija za posmatranje i izučavanje nekih od najlepših
Oblak vode koja pršti na sve strane dok se obrušava uz zaglušujuću buku jedna je od najpoznatijih panorama na svetu
Dugi karavani na lenjim kamilama koje jašu tuarezi u plavim odorama kroz nepregledan pesak koji počinje da se kovitla najčešća je asocijacija na pomen Sahare
Svake godine od 6. do 14. jula zahvaljujući svom neobičnom festivalu prelepa španska Pamplona postaje turistiška prestonica Evrope
Reka, jezero, zelena oaza netaknute prirode, manastiri, arheološka nalazišta, restorani, biciklističke i pešačke staze i još mnogo toga... Sve to nudu NP Krka!
Pokretne dine, peščane piramide, reliktne biljke i životinje, kilometri belih plaža, najstarija ornitološka stanica i još mnogo toga krasi Litvansku Saharu
Prva pomisao na Everglejds su bezbrižni turisti koji moćnim hoverkraftima krstare vodom dok ih radoznali krokodili posmatraju iz plitke vode...
Morska doba (plima i oseka) i talasi svojom snagom formiraju, menjaju i uništavaju obale i plaže širom priobalne zone
Hladna antarktička klima i udaljenost od centara ljudske civilazacije pomogli su da ovaj usamljeni arhipelag ostane raj za mnoge životinjske i biljne vrste
Gigantski kondori krstare iznad neverovatnih oblika reljefa koji ispunjavaju ogromni kanjon, duplo dublji od onog Velikog u Kolaradu