Askania-Nova, jedinstveni rezervat biosfere i ponos Ukrajine
Askania-Nova je rezervat biosfere osnovan 1875. godine u stepskim predelima Čaplinka regiona, oblast Kerson, Ukrajina. Osnovan je od strane Pruskog kolonizatora Fridrika Falc-Feina na zemlji njegovog oca, velikog zeljoposednika toga doba. Ukrajinci su posebno ponosni na podatak da je ovo najstariji stepski rezervat prirode na planeti. Ujedno, proglašen je jednim od 7 čuda prirode Ukrajine.
Začetak projekta i revolucionarne ideje
Ideja osnivača je bila da se životinjske vrste sa svih kontinenata (Azije, Afrike, Amerike i Australije) koje su prilagođene životu u stepskim predelima nasele i aklimatizuju na teritoriji novoformiranog zoološkog vrta. Jedne od prvih životinja koje su prilagođene životu na ovoj teritoriji je poslednja vrsta divljeg konja Evrope – Przevalski i evrposki bizon. Daljim naučnim progreson rezervata krenulo se u istraživanja biološkog inženjeringa na životinjama i biljkama. Pomenuti evropski bizon ukršten je sa američkim bafalom, zebra sa grlima domaće stoke itd...
Tokom turbuletnih revolucionarnih vremena grupa lokalnih seljaka je na svoju odgovornost sačuvala rezervat od uništenja. Dolaskom komunista na vlast terirorija se stavlja pod upravu i posmatranje države. Osnivajui se ili obnavljaju eksperimentalna stanica, zoo vrt, botanička bašta, zootehnička stanica i uzgajivačka farma. Tokom istorije rezervat više puta menja strukturu i naziv sve dok 1985. ne bude stavljen pod UNESCO zaštitu od strane Ujedinjenih nacija kao deo programa „Čovek i biosfera“.
Velika raznovrsnost životinjskog sveta uslovila je da razervat ponese nadiman Ukrajinski Serengeti po aluziji na čuveni rezervat u Africi
Askania-Nova rezervat danas
Danas rezervat postoji na površini od preko 33.000 ha od čega je više od trećine pod izvornom stepskom vegetacijom. U okviru rezervata su velika istraživačka farma, aklimatizacioni zoološki vrt, dendrološki park i botanička bašta Zadaci postavljeni pred naučnike su da sačuvaju originalnu stepsku podloga sa divljim životinjskim i biljnim vrstama na njoj i da nasele, prilagode i uzgajaju biljke i životinje koje imaju poljoprivrednu vrednost.
Rezervat je sada dom za 1647 vrsti drveća i drugih biljaka kao i za preko 270 vrsti ptica, među kojima i mnogo selica. Najinteresantnija ptica za proučavanje je svakako stepski orao. Od kopnenih životinja kojih ima preko 120 vrsta skoro sve (bar 100 njih) su egzotične. Stepama krstare antilope, zebre, bizoni, američki bafalo, zebre, divlji konji, potom ptice poput flamingosa, nojeva i kazuara. Dvanaest vrsti biljaka i 8 vrsti životinja koje ovde žive su veoma retke i nalaze u evropskoj Crvrnoj knjizi...
Kada krene u obilazak rezervata čovek prosto mora da se zapita da li se nalazi u kopnenoj stepi Ukrajine, američkim prerijama ili suncem sprženim travnatim oblastima Afrike...
Video
Nad jednm od najlepših ostrva Evrope nadvija se najveći i jedan od najlepših vulkana starog kontinenta
One su preslatke, ugrožene, simpatične i svi ih vole.... One su pande! A na ovom mestu im se posvećuje posebna pažnja i sve je podređeno njima...
Svake godine od 6. do 14. jula zahvaljujući svom neobičnom festivalu prelepa španska Pamplona postaje turistiška prestonica Evrope
Posle martovskih pljuskova eksplodira život u najvećoj kopnenoj delti planete. U periodu kratkog kišnog perioda Okavango postaje srce Afrike
Raj za fotografe i sve one koji uživaju u umetničkom stvaralaštvu prirode krije se duboku u zaštićenom rezervatu Navaho Indijanaca
Sva lepota netaknutih azijskih visoravni u samo jednom parku
Vekovi usamljenosti, vere, upornosti i istrajnosti stvorili su od monaha manastira Šaolin legendarne borce a njihova kontrola duha i tela graniči se sa mogućim
Ako želite da vidite idiličnu sliku iz Afrike sa velikom koncentracijom egzotičnih životinja iznad čijih staništa se nadvija legendarni Kilimandžaro...
Gigantski kondori krstare iznad neverovatnih oblika reljefa koji ispunjavaju ogromni kanjon, duplo dublji od onog Velikog u Kolaradu
Svi se slažu da je duga jedna od najlepših tvorevina prirode. Pod ovim pojmom mislimo na „sunčanu“ dugu. A da li ste znali da postoji i noćna, „mesečeva" duga?