Pantanal, divljina Južne Amerike
U srcu Južne Amerike na teritoriji površine preko 200.000 km2 nalazi se Pantanal, jedno od najvećih močvarnih područja planete i jedno od onih u kojima živi najviše divljih životinja. Zabačenost i izolovanost doprineli su očuvanju ovog velikog prirodnog blaga a povoljna klima razvoju izuzetno bujne i egzotične flore i faune.
Raj za divlje životinje
Hiljadama kilometara u svim peravcima proteže se graktanje barskih ptica čija ogromna jata ponekad zaklone sunce podsećajući na velike oblake. A dole na površini bezbrižno pasu stada jelena prošarani ponekim nanduiem – ptica trkačica slična noju. Pogled na ove močvarne ravnice neodoljivo podseća na one čuvene afričke poznate po najvećoj svetskoj koncentraciji divljih životinja. Ujedno, područje Pantanala zaista kaska jedino za Afrikom po broju i gustini životinjam koje ih naseljavaju.
Razlog ovog bogatstva živog sveta jesu prirodni uslovi, prevenstveno klima. Svake godine između novembra i marta sruči se i po više od 3.000 mm padavina, najviše tokom februara. Tada reka Paragvaj sa pritokama plavi okolno područje približno jednako veličini Velike Britanije. Suva ravnica biva prekrivena slojem vode i do 3 m visine a samo uzvišenja ostaju iznad formirajući ostrvca sa palmama i malim drvećem. U aprilu kada kiše konačno prestanu i voda lagano počinje da se povlači oko zaostalih jezeraca, bara i pojila počinju da se razvijaju travnate površine i pokoje manje stablo drveta. To je znak za povratak divljim životinjama koje sušni period godine provode ovde ponajviše radi parenja.
Drugi razlog je naravno izobilje hrane za njih. Prebogat riblji svet zarobljen je u mnogobrojnim jezercima i postaju lagan plen močvarnim pticama, ali i drugim vrstama životinja koje umeju da ih ulove. U tim trenucima sve vrvi od životinuja u Pantanalu. Ptica je najviše, među kojima dominiraju kreštavci, papagaji veselih boja, čaplje, patke, kašikare, kormorani... Ljubiteji prirode često se zapute u ova bespuća da bi u prirodnom staništu videli veličanstvenu gologlavu rodu koja može da naraste do visine čovekovih ramena i da ima raspon krila preko 3 m. Idijanci ih zovu tujuju ili u prevodu „nošena vetrom“.
Osim ptica i neki veoma opasni stanovnici naseljavaju kako vodene površine Pantanala tako i prostor oko njih. Najopasnijima se smatraju kajmani i anakonde čija dužina prelazi 6 m. Ništa manje oprezan ne treba biti sa hitrim jaguarima koji patroliraju oko vode kao i sa otrovnim žabama čiji otrov može usmtriri i krupne životinja kao i čoveka.
A kada već pominjemo čoveka ne moženo zaobići Tupi Gvarane, pleme koje već vekovima deli Pantanal sa divljim životinjamam i opstaje ovde zahvaljujući poljoprivredi, lovu i ribolovu. Kolonizatori su lako osvojili ove krajeve, stopili se sa starosedeocima i brzo počeli da ekspolatišu stočarske potencijale područja. Danas njihova stada domaćih životinja pasu zajedno sa divljim jelenima a velika imanja lokalnih stočara poznata su pod umenom fazendas. Srećom, Pantanal je danas pod različitim stepenima zaštite. Posebno se to odnosi na Nacionalni park koji se nalazi u severnom delu močvare. Turističke posete su dozvoljene i poželjne ali u pratnji lokalnih profesionalaca. Lov je strogo zabranjen a za ribolovce Pantanal je raj na Zemlji.
Geografija
Pročitajte kako i zašto vulkan postaje gejzir stvarajući pritom neke od najlepših predela koje ste videli.
Najviše plovno jezero naše planete od vajkada je mesto gde su se susretale indijanske legende sa burnom istorijom
Fjordovi predstavljaju potopljene doline otopljenih lednika. Zaštitni su znak skandinavske obale i svojom lepotom ostavljaju bez daha...
U različitim geografskim oblastima naše planete ljudi već milenijumima koriste prirodu da iz nje proizvedu neophodne količine hrane
Nacionalni Parkovi Fjordlend i Kukova planina deo su nestvarno lepe i očuvane prirode novozelandskog Južnog Ostrva...
Jedna od poslednjih neokrnjenih oaza prirode u Evropi jeste kršoviti Durmitor. Pogled na kanjone, lednička jezera, floru i faunu ostavlja bez daha
Poznato je da nema aktivnih vulkana na teritoriji Srbije. Ali je manje poznato da je na teritoriji naše zemlje u geološkoj prošlosti bilo itekako vatreno.
Zemljin verni pratilac već milijardama godina nije samo satelit koji kruže oko nje. Mnogi procesi na našoj planeti direktno zavise od sila Meseca...
Da li je Zemlja zaista jedino mesto gde ljudi mogu živeti?
Zašto je Francuska jedna od omiljenih turističkih destinacija turistima sa svih meridijana delom vam može odgonetnuti čarobna dolina reke Dordonje