Okeani sveta - Severni ledeni okean
Okeani - u njima je započeo život na Zemlji još pre milijardu godina a do dana današnjeg su ostali najveće naučne misterije. Svakodnevno se saznaje nešto novo o najvećim rezervoarima vode na planeti i postaje sve izvesnije da u gotovo neiscrpnim izvorima resursa koji oni kriju leži budućnost čovečanstva na Zemlji. Otuda i sve ozbiljniji napori da se režim voda, živi svet i sve ostalo što čini okeane što bolje upozna i prouči.
Po najnovijoj naučnoj podeli, priznatoj od 2000. Godine, na našoj planeti postoje pet okeana. Dok kontinente spajaju relativno topli Indijski, Tihi i Atlantski okean južno od njih se prostire nešto suroviji tzv. Južni okean, ustanovljen tek početkom ovog milenijuma. Najmanji i najmanje istraženi među njima i dalje je Severni ledeni ili kako se po novom često naziva Arktički okean. Jedinstveni živi svet i ponašanje okeanske vode ovaj najmanji okean čini možda i najinteresantnijim.
Pod ledom Arktika
Centralno područje oko Severnog pola kao i nekoliko okolnih (priobalnih) mora čine Arktički okean. Procenjuje se da je minimum jedna trećina ove ogromne vodene površine u svakom trenutku pod debelim naslagama leda. Ono što je takođe jedinstveno za ovaj okean jeste da je zbog velike geografske širine ogroman njegov deo od novembra do februara pod velom neprekidnog mraka. Dok se u centralnim delovima okeana led nikada ne povlači u njegovim obodnim delovima tokom kratkotrajnog leta led postepeno popušta oslobađajući velike sante koje potom slobodno krstare morskom površinom. Naučne ekspedicije daju sve od sebe da tokom tih kratkih perioda prikupe što više korisnih informacija o ovom zabačenom kutku naše planete. Najčešće zvezde tih ekspedicija su polarni medvedi, foke i grenlandski kitovi.
Između ekologije i ekonomije
Dno kao i same vode Arktičkog okeana sadrže ogromne resurse koje čovečanstvo može da iskoristi. Pored izvora fosilnih goriva, koja se mahom eksploatišu u Barencovom i drugim obodnim morima, već decenijama unazad tone i tone ribe iz ovih voda završavaju na trpezama širom sveta. Međutim, u uslovima sve veće potrebe za slatkom pijaćom vodom arktički led dobija sve veći ekonomski značaj. Sjajan primer eksploatacije ovog resursa imamo u zalivu zanimljivog imena Disko koji se nalazi na severu ostrva Grenland. Produktivne ledene sante u ovom zalivu u proseku stvaraju dvadeset miliona tona leda dnevno. Deo toga se transportuje do luke gde se on lomi i prevozi dalje do potrošača. Svakodnevno se izrađuju ambiciozni planovi da se i led iz srca Arktika koristi na sličan način. Međutim još jednom je do izražaja došla želja čovečanstva da od prirode uzme sve a nevrati ništa.
Usled preteranog zagađenja i sa njim povezanog globalnog zagrevanja neki naučnici tvrde da je led na Artiku sada za četrdeset procenata manji nego pre par decenija. Neke katastrofične teorije predviđaju da ga za par decenija uopšte neće biti. U vezi sa ovim ekološkim teorijama Arktički polarni medvedi su postali simbol svih ugroženih životinjskih vrsta na planeti. I ako ne možemo sa sigurnošću znati da li su ove naučne prognoze tačne apsolutno je sigurno da se Arktičkom okeanu mora posvetiti veća pažnja, kako u pravcu istraživanja njegove fascinantne prirode tako i u pravcu ekološke brige o istoj.
Geografija
Obavijena legendama drevnih Tuarega ogromna pusta visoravan velične Francuske izdiže se nad severnom Afrikom
Prelepa zemlja smeštena u drevnom Bengalu udruženim silama prirode i čoveka postala je država najugroženija prirodnim katastrofama na svetu
Temperaturna anomalija načinila je od Lofotskih ostrva jednu od najneobičnijih i nejlepših turističkih destinacija Evrope
Koji događaji su pokrenuli naše pretke da od primitvnog sakupljača plodova postanu najdominantnija vrsta na planeti Zemlji?
Veliki jezerski basen, skoro potpuno bez živog sveta ali sa prelepim vajarskim delima koja priroda gradi od kristala soli krije se na bliskom istoku
Mistična kamena šuma koja se pojavila niotkuda impresionira naučnu javnost i ljubitelje prirode već decenijama
Dugi karavani na lenjim kamilama koje jašu tuarezi u plavim odorama kroz nepregledan pesak koji počinje da se kovitla najčešća je asocijacija na pomen Sahare
Priroda je čudesna i neizmerno kreativna. Želite dokaz? Možda vas ubedi vulkan visok nekoliko stotina metara koji je pravo niotkuda nikao iz njive sa kukuruzom!
Tokom poslednjeg ledenog doba visoke planine Balkanskog poluostrva bile su pod moćnim lednicima. Danas ih nema ali ima prelepih ostataka u reljefu naših planina
Najlepši, najstariji, najviši, majduži, najmanji, najraskošniji... most sveta na jednom mestu