Postojnska jama, najveće podzemno blago “stare” Jugoslavije
Samo sat-dva provedenih u utrobi Zemlje na ovom lokalitetu daće vam odgovor zašto u vreme “one” Jugoslavije nije bilo škole, radne ili penzionerske organizacije koja nije organizovala makar jednodnevni izlet u čuvenu Postojnsku jamu.
Jedinstveni pećinski sistem
Niz podzemnih kanala, hodnika, prolaza i velikih dvorana proteže se na dužini od preko 20 km. Osim najčuvenije Postojnske sistemu pećina pripadaju i Otoška, Magdalenina, Crna te pećina Pivka. Reka Pivka je svojim razornim dejstvom na poroznu krečnjačku stenu tokom proteklih 2 miliona godina formirala ovu skrivenu lepotu prirode. Naučnu i turističku popularnost stekla je zahvaljujući jedinstvenom pećinskom nakitu kakvog nema praktično nigde u svetu ali i zbog svog čuvenog stanovnika. U pitanju je svima poznata „covečija ribica“. Ova endemska vrsta (latinski naziv: Proteus anginius) je simpatičan primerak iz porodice guštera, preciznije daždevnjaka, koja je svoj neobičan nadimak dobila po boji kože. Obilazak pećina uključuje vožnju podzemnim turističkim vozom ali i pešačenje dugo skoro 2 km uz ne tako mali uspon bez stepenica. Temperaturna konstanta od 8-10 oC omogućava održavanje endemskog živog sveta i ustaljeni tempo rasta pećinskog nakita od 1 cm na 100 godina. Po natpisima se naslućuje da je pećina prve posetioce imala tokom 13-og veka a u drugoj polovini 19-og elektrificirana je i postavljene su šine radi boljeg ugođaja svetskim turistima.
Tokom Drugog svetskog rata pećine su korišćene u vojne svrhe a tokom mirnodopskih vremena često se koriste za pokazivanje uglednim političkim i javnim ličnostima iz inostranstva. U Balskoj dvorani priređivani su dočeci najvišeg državnog nivoa.
Škocjanska jama
Kada govorimo o slovenačkim pećinama pomalo neopravdano sva slava pripada Postojnskoj jami. Nedaleko od italijanske granice nalazi se pećinski sistem Škocjanske jame, nastao radom Notranjske reke. O značaju sistema dovoljno govore činjenice o dokazanom naseljavanju ovih pećina još od praistorijskih vremena ali i to što se u unutrašnjosti nalazi jedan od najvećih podzemnih kanjona na svetu. Jedinstveni ekosistem pećina samo joj dodatno daje na važnosti. Činjenica da je nešto zavučenija i nepristupačnija od Postojnske jame doprinela je da gužve budu manje a samim tim i užitak u poseti veći. Svetski putnici kažu da ih ambijent sistema podseća na opise iz čuvenog dela Žila Verna „Dvadeset hiljada milja pod morem“. To valjda dovoljno govori o lepoti ovih podzemnih prolaza.
I posle gotovo dva veka interesovanje zapadne turističke javnosti za Postojnsku pećinu ne jenjava. Reklo bi se, sa punim pravom. Izgleda je putovanje u utobu Zemlje žutim vozićem nešto što dugo ostaje u sećanju. Prvenstveno zbog lepote onogo što vas dole čeka. A i susret sa čuvenom čovečijim ribicom nešto je što ne možete doživeti nigde drugde na svetu.
Destinacije
Prelepe kade i bazeni pamučno bele boje i nesvakidašnjeg izgleda plene svojomlepotomi podsećaju nas šta sve priroda može da kreira…
Otkrijte čime je glavni grad Tajlanda zaslužio da iza sebe ostavi Pariz, Njujork, London ili Tokio i postane grad sa najviše turističkih poseta na planeti
Nesvakidašnji i prelepi gejziri, vreli izvori, jezera i reke u Jeloustonu izgledaju kao da nisu sa planete Zemlje...
Vekovima Moskva je bila centar moćne Ruske imperije. Kao dokazi te moći ostali su impozantni kulturno-istorijski i verski objekti kojima se svet divi...
Prva pomisao na Everglejds su bezbrižni turisti koji moćnim hoverkraftima krstare vodom dok ih radoznali krokodili posmatraju iz plitke vode...
Oblak vode koja pršti na sve strane dok se obrušava uz zaglušujuću buku jedna je od najpoznatijih panorama na svetu
U slikovitom planinskom okruženju Like 16 stepeničasto raspoređenih jezera pleni svojom lepotom i očuvanom prirodom
Jedna od poslednjih neokrnjenih oaza prirode u Evropi jeste kršoviti Durmitor. Pogled na kanjone, lednička jezera, floru i faunu ostavlja bez daha
Predeo izuzetnih prirodnih lepota i kulturno-istorijskog nasleđa poznat širom sveta kao mesto u kome je potekao i kojim je dugo vladao surovi Vlad III Drakul
Biser Bliskog istoka, prelep grad bogate istorije i kulture, koji mnogi nazivaju "pupkom sveta" već vekovima predstavlja jedan od centara verskog turizma