Vladivostok, onaj koji vlada na istoku
Iako pripada Ruskoj federaciji koju svi nekako svrstavamo u evropske države Vladivostok je grad koji se nalazi na krajnjem istoku Azije, iznad zaliva Zlatni Rog na obalama Tihog okeana. Samo ime grada čiji prevod bi bio “onaj koji vlada na istoku” govori sa kojom namerom su Rusi osnovali ovaj grad. Grad je inače osnovan 1860. godine a već 12 godina kasnije postaje baza vojne mornarice. Ovaj događaj presudno će uticati na dalji razvoj i istoriju grada. Žvot grada, njegova privredna i kulturna scena uslovljeni su ulogom koju je dobio u moćnoj ruskoj carevini. Većina spomenka i muzeja koje i danas srećemo u gradu tematski je povezano sa pomenutom ulogom.
Evo par brojeva koji slikovito pokazuju koliko je Vladivostok udaljena destinacija u odnosu na naše krajeve: Od Vladivostoka do Moskve razdaljina je 6.500 km (9.288 km železnicom), do Beograda oko 8.200 km, do Urala (granica Evrope i Azije) oko 5.000 km a do glavnog grada Severne Koreje Pjong Janga svega 684 km.
Na kraju trase čuvene železnice
Najčuvenija železnica sveta zaršava (ili počinje) svoj put u Vladivostoku. Posle 9.288 km kroz deo Evrope i celu Aziju “Transsibirska železnica” dolazi do prelepe železničke stanice iz 1.912. godine izgrađene u secesionisičkom stilu. Prebogato ukrašeni glavni hol i obelisk sa oznakom “9288” mame vas da se osetite kao pobednik posle puta dužeg od jednog kontinenta. I upravo je „Transsibirska železnica“ stavila daleki i izolovani Vladivostok na svetsku turističku mapu. Grad posebno postaje popularan posle 1991. kada se njegove kapije otvaraju za strance. Dugo su bile zatvorene da bi sačuvale tajne ruske pacifičke flote čiji je centar Vladivostok bio. Danas Japanci i Kinezi čini najbrojnije strane turiste a broj Evopljana je u porastu.
Vladivostok danas
Grad ovih dana podseća na Vladivostok sa kraja 19-og i početka 20-og veka. Poput svakog lučkog grada preplavljen je mornarima, turistima i mutnim tipovima. Ulice, restorani i mnogobrojni suši barovi vrve od Kinza pa grad više liči na tipičnu kinesku varoš nego na moderan ruski grad. Sovjetski spomenici još uvek krase glavne gradske ulice poput onog u samom centru posvećenom borcima za sovjetsku vlast na Dalekom istoku. Pored njega i nezaobilazne trase železnice posetioci mogu obići Vojni muzej graničara, Muzej podmornice S-56 koja je tokom II Svetskog rata potopila više od 10 neprijateljskih brodova ali i Zavičajni muzej Arsenjeva. Njegova stalna postavka sačinjena od prepariranih životinja (amurski leopard, sibirski tigar, medved idr.) ali i etnografski i istorijski eksponati na najbolji način reprezentuju jedinstvenu istoriju ovog kraja.
Saobraćajno-geografski položaj i istorija stvorili su od Vladivostoka jedinstven i poprilično drugačiji grad od svih koje poznajemo. Upravo ta autentičnost mogla bi da bude njegova velika šansa u formiranju buduće popularne turističke destinacije...
Geografija
Preko 3.000 godina star grad nastao u crvenkasto-ružičastom peščaru jordanske pustinje potpuno je jedinstveno i neponovljivo mesto
Prelepa zemlja smeštena u drevnom Bengalu udruženim silama prirode i čoveka postala je država najugroženija prirodnim katastrofama na svetu
Jedna od najviših stena na svetu, šesti najviši vodopad planete i bezbroj savršenih kuataka neokrnjene prirode samo su deo čari magičnog nacionalnog parka
Sve veća zabrinutost za očuvanje životne sredine bacila je u žižu interesovanja alternativne izvore energije. Zemljina vrela utroba krije neizmerne mogućnosti.
Živopisna ostrvska državica u Sredozemnom moru već vekovima spaja Afriku i Evropu. A kao posledica tog položaja proisteklo je bogato kulturni-ustorijsko nasleđe
Kad se priroda i legenda ujedine i stvore svetsko čudo lepote…
Pročitajte kako i zašto vulkan postaje gejzir stvarajući pritom neke od najlepših predela koje ste videli.
Ako ste ikada pročitali „Izgubljene svetove“ Konana Dojla ovaj lokalitet je nešto najbliže tome što možete pronaći na planeti.
Vulkan koji je jedan od simbola afričkog kontinenta izdiže se iznad savana Istočne Afrike i najviša je planina „Crnog kontinenta“
Jedna od poslednjih neokrnjenih oaza prirode u Evropi jeste kršoviti Durmitor. Pogled na kanjone, lednička jezera, floru i faunu ostavlja bez daha