Udari meteorita i tragovi na površini Zemlje
Naša planeta je konstantno izložena udarima svemirskog otpada. Procenjuje se da je tokom poslednjih milijardu godina na površinu planete palo preko 130.000 svemirskih objekata dovoljno velikih da načine krater prečnika bar 1 km. Geološka aktivnost Zemlje izmenila je ove kratere do granica neperepoznatljivosti. Ipak, za sada je oko 200 ovakvih kratera locirano na planeti i svake godine se otkrivaju novi.
Asteroid, meteor, metoerit itd....
Relativno velika kosmička tela koja krstare vasionom nazivaju se asteroidima. Sudarom asteroida sa nekim drugim većim svemirskim telima njihovi delovi se oslobađaju i postaju svemirski otpad. Ti fragmenti asteroida lete na sve strane, neki od njih krenu put Zemlje. Dok ne uđu u atmosferu naše planete nose naziv meteorid, kada uđu u atmosferu postaju meteori (poznati kao zvezde padalice). Osim od asteroida i otpaci kometa mogu postati svemirski otpad koji pada ka zemlji. Većina ovih objekata sagori u atmosferi Zemlje ostavljajući sjajan pad na noćnom nebu. Prolaskom naše planete kroz rep velike komete stvaraju se uslovi da sa površine posmatramo skupinu meteora koji sagorevaju u atmosferi. Ova pojava se u načnom svetu naziva kišom ili pjuskom meteora i jedan je od najlepših prirodnih fenomena za ljudsko oko.
Metori koji su dovoljno veliki uspevaju da „prežive“ pad kroz atmosferu i kada padni na tlo postaju meteoriti. Metoriti veličine prosečne kuće ili veći imaju dovoljno snage da stvore kratere na površini naše planete.
Mesto udara meteorita
Meteorit se najvećim delom sastoji od fragmenata leda koji se istopi letom kroz atmosferu ili posle udara u površinu Zemlje. Ponekad, delovi stena bogatih određenim mineralima čine strukturu meteorita, pa njihovim pronalaskom naučnici sa sigurnošću znaju da je meteorit tu „sleteo“. Najčešći pokazatelj je krater kružnog oblika. I posle erodiranja kratera ostaju vidljive brazede poznate kao astrobleme (popularne zvezdane rane) kao dokaz udara meteorita. Još jedan od dokaza udara su i promene koje u vreme udara nastaju na okolnim stenama usled proceza poznatog kao metamorfizam udara. Snagom udara stene u podini trpe toliku silu da njihova gustina postaje i 3 puta veća od one pre udara. Važno je napomenuti da usled velike siline udara krater koji nastaje je zapravo višestruko veči od veličine samog meteorita koji ga je napravio.
Količina energije koju prouzrokuju udari metorita je ogromna. Poređenja radi, energija koja se oslobodi udarom jednom većeg meteorita na površinu Zemlje veća je od 100 miliona megatona, a to znači da je veća od snage svog nuklearnog oružja sveta zajedno.
Ako želite da se upoznate sa nekim od najvećih i najpoznatijih kratera nastalih udarom metorita i uživate u slikama i snimku neverovatne kiše meteora pročitajte ovaj naš članak...
Geografija
Planinski venac koji spaja i razdvaja veliko Iberijsko poluostrvo od odstatka Evrope...
Evo kratkog pregleda nekih od najopasnijih avionskih pisti na planeti na koje samo najbolji i najspremniji piloti smeju da usidre svoje letilice
Veliki jezerski basen, skoro potpuno bez živog sveta ali sa prelepim vajarskim delima koja priroda gradi od kristala soli krije se na bliskom istoku
Jedan od najstarijih planinskih venaca na svetu već milionima godina čuva svoje tajne zahvaljujući večitoj izmaglici koja ga štiti
Tamo negde iza Sibira sumorna, neistražena i divlja krije se Kamčatka, vatreno poluostrvo puno prirodnih lepota
Usamljena, nepristupačna i ledena, sa vatrenim i pomalo poetskim imenom Ognjena Zemlja krasi sam jug američkog kontinenta
Egzotična ostrvska država u Okeaniji pleni prirodnim lepotama ali i bogatom tradicijom i lakoćom življenja njenih stanovnika
Na dužini od 110 km i širini od skoro 30 km na dnu ogromnog vulkana Aso pruža se možda i najlepša dolina u Japanu
Težiti, tražiti, pronaći i ne predati se“. Ove reči uklesane su na spomeniku u podnožju Erebusa, na mestu odakle je krenula trka za osvajanje Južnog pola 1912.
Vulkani svojom aktivnošću već milionima godina utiči na izgled naše planete. Izlivanje magme u dubinama Zemljine kore najintenzivnija je vulkanska aktivnost