Trka za osvajanje kraja sveta - Antarktika
Dve ekspedicije, norveška koju je predvodio istraživač Roald Amundsen i britanska pod vođstvom mornaričkog kapetana Roberta Falkona Skota krenule su u ovaj hrabri poduhvat. Norvežani su na put krenuli sa 4 saonica koje su vukli psi dok su se Britanci odlučili da u poduhvat krenu pešice. Razlozi su ležali u tome što su imali mistična uverenja da na pol treba stići vlastitim snagama (stopama) ali i delom u tome što njihova ekspedicija i nije imala previše iskustva u vožnji psećim zapregama. Bazični kampovi dveju ekspedicija bili su udaljeni oko 800 km. Norvežani su pošli iz zaliva Vejls dok su Britaci za početnu stanicu imali Rosovo ostrvo. I trka za ulazak u istoriju je mogla da počne...
Meseci borbe sa surovom prirodom
Ekspedicije su na svoj put krenule 19. oktobra. Posle mesec dana Norvežani su naišli na najteži deo puta, uspinjanje uz glečer Aksel Hajberg do platoa koji se nalazi na njegovom vrhu. Pobedivši sve prepreke nastavili su dalje sve dok se 14.12.1912. u 15 časova njihovi merni uređaji nisu zaustavili označivši tako dolazak na Južni pol planete Zemlje.
Sredinom januara Brtanci su stigli na isto mesto i ugledali norvešku zastavu i obeležja Amundsenove ekspedicije. Shvativši da su izgubili trku kapetan Skot je u svom dnevniku napisao; „Dragi Bože ovo je strašno mesto, strašno“. Nažalost u pokušaju da se vrati do svog logora svi su izgubili živote. Članovi posede Outs i Evans koji su već imali teške promrzline i ubrzo su napustili svoje kolege.
Kada je podoficir Outs shvatio da zbog svojih povreda usporava svoje kolege namerno se izdvojio od ekipe i izgubio dajući im tako veće šanse da prežive. Nažalost, njegova hrabra žrtva nije bila dovoljna.
Ostala tri člana ekspedicije nastavila su svoju borbu sve do marta kada ih je mećava zaustavila. Kada su ih članovi nove ekspedicije pronašli u njihovom smrznutom šatoru u novembru iste godine izgledali su kao da su samo zaspali.
Po pobedniku ekspedicije, velikom istraživaču Amundsenu, danas nosi naziv jedno polarno more uz obale Antarktika.
Geografija
Rudnik soli koji radi neprestalno preko 900 godina, muzej, hotel i jedan od najzanimljivijih umetničkih lokaliteta u Poljskoj...
Ovo su najlepši predeli ogromne kineske države. Na malom prostoru se nalaze čak 3 objekta sa UNESCO liste...
Jedna od poslednjih nerešenih misterija moderne nauke svake godine u dubine Atlantika odvlači avione, brodove i ljude bez ikakvog traga
Zanosna planinska jezera, lednički jezici i visoki vrhovi prekriveni snegom uz bogatu alpsku floru i faunu razlog su zašto je Džasper omiljeni Park u Kanadi
Najlepši, najstariji, najviši, majduži, najmanji, najraskošniji... most sveta na jednom mestu
Na granici SAD i Kanade nalazi se najveći sistem slatkovodnih jezera na svetu na čijim obalama egzistiraju neki od najznačajnijih metropola kontinenta
Nekada vlažna i plodna površina sada je vrela i naizgled mrtva pustinja. Ali izgled vara. Ovo surovo mesto vekovima je dom Tuarezima i po kojoj adaks antilopi
Nacionalni Parkovi Fjordlend i Kukova planina deo su nestvarno lepe i očuvane prirode novozelandskog Južnog Ostrva...
Močvarno prašumsko područje u srcu Amazonije sa bogatim i jedinstvenim životinjskim i biljnim svetom
Komadići svemira koji su zalutali na Zemlju oduvek su privlačili pažnju ljudi. Neki su se plašili nepoznatog a drugi želeli da to razumeju i prouče...