Različiti tipovi oblaka i njihove karakteristike
Oblaci se razlikuju po izgledu i visini na kojoj nastaju. Te razlike pružaju osnovu za međunarodni sistem njihove podele. Klasifikacija je nastala na osnovu one koju je 1803. predložio Ljuk Hauard i koristi nazive koje je on smislio: kombinacije naziva cirus (uvojak), stratus (sloj) i kumulus (gomila). Ova podela grupiše oblake kao visoke, srednje i niske. Kombinacijom pomenutih termina izdvojeno je deset osnovnuh tipova oblaka; Cirus, cirostratus i cirokumulus (visoki oblaci), altrokumulus i altrostratus (srednje visoki oblaci) i nimbostratus, kumulonimbus, kumulus, stratus i stratokumulus (niski oblaci). Mnogi od njih su dalje podeljeni na bezbroj podtipova u zavisnosti od određenih osobina.
Oblačnost je klimatski element koji pokazuje koliki deo neba koji je vidljiv golim okom je prekriven oblacima. Obično se predstavlja u desetinama neba pod oblačnošću.
Tipovi oblaka
Stratus je tip niskog oblaka koji se sreće u celom svetu. Iz njega se jako retko uzlučuju padavine i to su najčešće padavine u obliku kristalnih iglica (stručni naziv – ljutine). Guste magle najčešće su upravo tip oblika stratus. Sličnih karakteristika su oblaci tipa stratokumulus i kumulus, uz tu razliku da oni ne stvaraju maglu. Stratokumulus najčešće ima naboran ili trakast oblik dok su kumulusi najčešće razbijeni po nebeskom svodu i imaju naizgled čisto belu boju zbog odbijanja sunčevih zraka.
Kumulonimbusi su onaj tip oblaka koji nam donosi oluje sa grmljavinama, grad, tornado i obilne pljuskove ili snežne padavine. To je moćan oblak u čijim se gornjim delovima nalaze kristali leda a ispod njih kapljice tečnosti. Sreću se na svim kontinentima osim Antarktika. Za razliku od njega nimbostratus ne prouzrokuje oluje ali je on „krivac“ za duge, konstantne padavine manjeg intenziteta i dugotrajno tmurno nebo. Altrokumulus je oblak sivkaste boje koji se mahom obrazuje noću, a zanimljiv je po tome što se kapljice tečnosti u njemu kondenzuju i padaju unutar oblaka te tako ne donosi vlagu zemljištu ispod samog oblaka. Teško ga je razlikovati od altostratusa koji se mahom formira u toplim frontovima vazduha.
Cirus je obak koji se u celosti sastoji od ledenih kristala. Tanak je paperjast i ima vlaknast izgled. Vetar raznosi njegove ledene kristale po nebu što mu daje zanimljive oblike i forme pa je zato dobio nadimak „mačiji rep“. Po pravilu se pojavljuje pre nadolaska velikog fronta ili posle izlučivanja olujnih padavina i gotovo uvek najavljuje vetrovito vreme. Veoma sličan njemu jeste oblak tipa cirokumulus, čiji pomalo sferni oblik je praktično jedina razliku među njima. Cirostratus je još jedan oblak formiran isključivo od kristala leda. Zbog svoje manje gustine sunčevi zraci koji prolaze kroz njega se prelamaju u ružičastim i drugim bojama, posebno živopisnim uveče. Isto tako, isijavanje sunca i meseca kroz ovaj oblak stvara oreol na nebu oko ovih nebeskih tela. Može prouzrokovati slabije padavine...
Pogledajte galeriju različitih tipova oblaka...
Geografija
Grandiozni vrtlozi, ogromni plimski talasi, kitovi, foke, ajkule i prelepi pejzaži na obali od crvenog peščara. Sve ovo i još mnogo toga lepog nudu Zaliv Fandi
Jeste li ikada želeli da vidite kako izgleda unutrašnjost glečera!? Ako jeste prizore iz pećine Medenhol prosto morate videti...
Skoro sva slatka voda sveta i mnoge tajne njegove istorije zarobljene su na najjužnijem, najokrutnijem i najmanje ispitanom kontinentu
Krokodili ljudožderi, visoki soliteri termita, barske ptice i tragovi drevne aboridžinske umetnosti samo su deo onoga što nudi divljina Kakadu
Jedan od najvećih graditeljskih poduhvata rimske imperije danas predstavlja jedno od najvećih arheoloških blaga Velike Britanije
Od simpatičnih i romantičnih do šaljivih i neverovatnih. Svi svetski gradovi nose neki nadimak. A da li ih oni opisuju na pravi način?
Najprostije rečeno bioluminiscencija je stvaranje i emitovanje svetlosti od strane živih organizama.
One su preslatke, ugrožene, simpatične i svi ih vole.... One su pande! A na ovom mestu im se posvećuje posebna pažnja i sve je podređeno njima...
Zamislite pesak na plaži u vašoj omiljenoj boji. Nikakav problem, priroda se već pobrinula i stvorila to za vas...
Davno u srednjm veku nastala je "Raška" preteča današnje srpske države. Vremenom njen oblik, veličina i ime su se menjali. Sličnu sudbinu dele mnoge države!