Madeira, dom drevne lovorove šume
Prelepo vulkansko ostrvo Madeira smešteno je u Atlantskom okeanu na oko 600 km udaljenosti od obala Maroka. Zajedno sa Kanarskim, Zelenortskim i Azorskim ostrvima Madeira čini Makronezijski arhipelag. Na ovom božanstvenom ostrvu zahvaljujući uticajima okeanske klime i dan danas su sačuvana staništa u istom obliku u kakvom su bila i pre 2 miliona godina.
Čuvene lovorove šume
U davna vremena klimatske prilike na planeti su bile drugačije (vlažnije i toplije). Ti uslovi su pogodovali razvoju određenih biljaka poput lovora. Čitava površina južne Evrope i severne Afrike bila je pod gustim lovorovim šumama. Dolazak poslednjeg ledenog doba skoro potpuno ih je uništio. Međutim, makronezijska ostrva su zahvaljujući svojoj okeanskoj klimi bila zaštićena od surovih klimatskih uslova. Zahvaljujući tome čuvene šume „ laurisilve“ kako Portugalci nazivaju lovor zadržali su se do današnjeg dana neprekidno na ostrvu. Nepristupačan reljef ostrva sačinjen od strmih vulkanskih padina i dubokih kanjona i klisura uticao je da je gotovo čitava oblast još uvek pod prvobitnom šumom, neizmenjenom čovekovim delovanjem.
Pogled iz daljine podseća na tropsku prašumu čijem razvoju pogoduju vlažni morski vazduh i topla klima sa prosečnim temperaturama od 16 stepeni u najhladnijem mesecu. Vegetacioni pojas pod laurisilvom se prostire na planinskim padinama visokim od 300 do preko 1300 metara.
Neuspešni napad portugalskih „konkvistadora“
Početkom 15-og veka nakon Portugalskog osvajanja ostrva usledio je period intenzivne seče šuma. Drvna građa potrebna za izgradnju brodova kao i obradivo zemljište za uzgoj šećerne trske zamalo su postali razlog uništenja ovog jedinstvenog prirodnog blaga. Na sreću otporna lovorova stabla su odolela pa danas imamo oko 200 km kvadratnih drevne i neizmenjene šume laurisilve. Ako ništa drugo pPortugalski doseljenici su nam u amanet ostavili olakšan pristup ovoj čarobnoj šumi. Naime, radi navodnjavanja svojih njiva formirali su kanale uz koje su napravili staze i dali im naziv levade. I u današnjim danima srećni turisti šetajući njima obilaze ovu prelepu šumu.
Darežljiva priroda Madeire
Iako je širom svetu poznata po gore navedenim šumama madeira ima još štošta da ponudi ljubiteljima prirode. Bogata šumska flora ostrva osim dominantnog lovora sastoji se i od lipe, kanarskog mahagonija, stabala abonusa od kojih su neka stara i po 5 vekova. Takođe neke vrste šumske paprati koje su izumrle svuda u svetu rastu nepromenjeni na Madeiri već 20 miliona godina. Od ukupno 150 vrsta biljaka čak 66 su endemiti koji rastu samo ovde. I životinjski svet je veoma bogat. Čini ga ukupno preko 500 vrsta a od njih se najviše izdvajaju retke vrste ptica karakteristične samo za ovo i okolna ostrva.
Geografija
Savršena alpska priroda ovog kraja najbolji je nauk koliko je teško sačuvati, a još teže oporaviti prirodne lepote i bogatstva
Najmanja svetska država opčinjava lepotom svoje arhitekture zasnovanoj na religioznoj istoriji
Čarobna obala stišnjena između visokih planina i bistrog dubokog mora jedna je od retkih koja podjednako očarava i sa kopna i sa mora
Ural, stara i u velikoj meri erodirana planina, formira pravolinijski planinski lanac u vidu bedema kiji deli (ili spaja) dva kontinenta, dve kulture, dva sveta
Preko 3.000 godina star grad nastao u crvenkasto-ružičastom peščaru jordanske pustinje potpuno je jedinstveno i neponovljivo mesto
Usred plodne i živopisne kalifornijske ravnice Zemlja se cepa na dva dela uz gromoglasno podrhtavanje tla
U kom delu sveta vlada koja klima i zašto?
Najviše plovno jezero naše planete od vajkada je mesto gde su se susretale indijanske legende sa burnom istorijom
U različitim geografskim oblastima naše planete ljudi već milenijumima koriste prirodu da iz nje proizvedu neophodne količine hrane
Najstarija monaška republika koja postoji smeštena je na prelepom poluostrvu u savršenom prirodnom okruženju