Lavine, kada planina uzvrati udarac
Prelepe planinske padine zatrpane dubokim snegom slika su koju svi rado želimo da vidimo tokom zimskih meseci. Ali i na ovom primeru priroda nas još jednom upozorava na svoju snagu i moć
Kako nastaju lavine
Snežne lavine se najčešće događaju na padinama pod uglom između 30 i 50 stepeni. Ukoliko je snežna masa velika ona se tada ne može zadržati na obronku dok se sa drue strane ne može kretati ako je masa snega previše mala. Lavine prektično nastaju usled nestabilnosti snežnog pokrivača, odnosno kada popusti sloj snega ispod njih. Rastom temperature kristali snega gube svoje vezivno svojstvo i tako se pokreće lavina.
Veliku opasnost za pokretanje lavina predstavljaju i snažni udari vetra koji mogu pokrenuti viseće snežne mase. Postoji više vrsta lavina. Posebo su opasne tzv. prašne lavine jer se sneg sneg brzinom od preko 300 km/h sjuri niz padine. Olujni vetrovi i razlike u pritisku koje ih prate mogu se uporediti sa uraganom. Ako se nađete blizu i udišete ovu kombinaciju vazduha i snega postoji opasnost od gušenja. Lavine koje se „same“ pokrenu, odnosno koje krenu niz padinu zbog popostanja stabilnosti snega, nazivaju se spontane. One druge se nazivaju izazvanim lavinama i mogu ih pokrenuti različiti faktori poput seizmičke aktivnosti, vetra, ljudskih faktora itd.
Kako se zaštititi od lavine
Najbolja zaštita od opasnih lavina jesu guste šume. One sprečavaju nagomilavanje velikih snežnih masa kao i njihov brzi „spust“ niz padine. Kada prirodne mere nisu moguće pristupa se veštačkim poput izgradnje specijalnih ograda koje ograničavaju kretanje snežnih masa. Jedan od najčešćih oblika zaštite od ove prirodne nepogode jesu kontrlisane lavine. One zapravo predstavljaju namerno iniciranje manjih, kontrolisanih lavina a u cilju sprečavanja nastanka jedne velike, nekontrolisane.
Najveće katastrofe izazvane lavinama
Srećom visokoplaninska područja koja su najčešće ugrožena lavinama nisu naseljena te su velike štete i žrtve usled lavine mnogo ređe nego što je to slučaj sa drugim prirodnim nepogodama. Ipak povremeno se desi da snežna masa sa sobom ponese manja naselja, poruši važne komunikacije, uništi velike površine pod šumama. Najsmrtonosnija zabeležena lavina dogodila se u Peruu maja 1970. Posle velikog zemljotresa lavina je u području Uaskaran uništila dva grada pobivši oko 20.000 ljudi. Takođe u Peruu, juna 1960. lavina je sa lica Zemlje zbrisala nekoliko manjih naselja i usmtrila oko 4.000 ljudi. Tokom Prvog svetskog rata u oblasti Tirolskih Alpa vojska je snažnim eksplozijama izazivala stalne lavine koje su zbirno usmrtile između 20-40.000 stanovnika. U novijoj istoriji nije bilo primera ovako smtronosnoh lavina ali opasnost od njih uvek je pristutna...
Evo kako priroda demonstrira svoju moć na primeru jedne snažne lavine:
Geografija
Ogromno prostranstvo očuvane prirode, lednici, pampasi, jezera, reke, ogoleli planinski vrhovi i najjužniji grad sveta samo su deo lepote Patagonije...
Da li je Zemlja zaista jedino mesto gde ljudi mogu živeti?
Gotovo nestvarna slika jezera jarko ružičaste boje koje je od modro-plave vode okeana odvojeno samo tankim slojem soli i eukaliptusivom šumom delo je prirode...
Ogromno veštačko jezero na granici Arizone i Jute snabdeva električnom energijom 5 saveznih država SAD-a. Ujedno pleni lepotom, ponajviše dubokim kanjonima
Najviše plovno jezero naše planete od vajkada je mesto gde su se susretale indijanske legende sa burnom istorijom
Na jugu zaliva San Francisko nalazi se tehnološki raj, zona iz koje dolaze izumi koji menjaju naš svet neslućenom brzinom
Egzotična ostrvska država u Okeaniji pleni prirodnim lepotama ali i bogatom tradicijom i lakoćom življenja njenih stanovnika
Močvarno prašumsko područje u srcu Amazonije sa bogatim i jedinstvenim životinjskim i biljnim svetom
Vulkani svojom aktivnošću već milionima godina utiči na izgled naše planete. Izlivanje magme u dubinama Zemljine kore najintenzivnija je vulkanska aktivnost
Zemljin verni pratilac već milijardama godina nije samo satelit koji kruže oko nje. Mnogi procesi na našoj planeti direktno zavise od sila Meseca...