Lavine, kada planina uzvrati udarac
Prelepe planinske padine zatrpane dubokim snegom slika su koju svi rado želimo da vidimo tokom zimskih meseci. Ali i na ovom primeru priroda nas još jednom upozorava na svoju snagu i moć
Kako nastaju lavine
Snežne lavine se najčešće događaju na padinama pod uglom između 30 i 50 stepeni. Ukoliko je snežna masa velika ona se tada ne može zadržati na obronku dok se sa drue strane ne može kretati ako je masa snega previše mala. Lavine prektično nastaju usled nestabilnosti snežnog pokrivača, odnosno kada popusti sloj snega ispod njih. Rastom temperature kristali snega gube svoje vezivno svojstvo i tako se pokreće lavina.
Veliku opasnost za pokretanje lavina predstavljaju i snažni udari vetra koji mogu pokrenuti viseće snežne mase. Postoji više vrsta lavina. Posebo su opasne tzv. prašne lavine jer se sneg sneg brzinom od preko 300 km/h sjuri niz padine. Olujni vetrovi i razlike u pritisku koje ih prate mogu se uporediti sa uraganom. Ako se nađete blizu i udišete ovu kombinaciju vazduha i snega postoji opasnost od gušenja. Lavine koje se „same“ pokrenu, odnosno koje krenu niz padinu zbog popostanja stabilnosti snega, nazivaju se spontane. One druge se nazivaju izazvanim lavinama i mogu ih pokrenuti različiti faktori poput seizmičke aktivnosti, vetra, ljudskih faktora itd.
Kako se zaštititi od lavine
Najbolja zaštita od opasnih lavina jesu guste šume. One sprečavaju nagomilavanje velikih snežnih masa kao i njihov brzi „spust“ niz padine. Kada prirodne mere nisu moguće pristupa se veštačkim poput izgradnje specijalnih ograda koje ograničavaju kretanje snežnih masa. Jedan od najčešćih oblika zaštite od ove prirodne nepogode jesu kontrlisane lavine. One zapravo predstavljaju namerno iniciranje manjih, kontrolisanih lavina a u cilju sprečavanja nastanka jedne velike, nekontrolisane.
Najveće katastrofe izazvane lavinama
Srećom visokoplaninska područja koja su najčešće ugrožena lavinama nisu naseljena te su velike štete i žrtve usled lavine mnogo ređe nego što je to slučaj sa drugim prirodnim nepogodama. Ipak povremeno se desi da snežna masa sa sobom ponese manja naselja, poruši važne komunikacije, uništi velike površine pod šumama. Najsmrtonosnija zabeležena lavina dogodila se u Peruu maja 1970. Posle velikog zemljotresa lavina je u području Uaskaran uništila dva grada pobivši oko 20.000 ljudi. Takođe u Peruu, juna 1960. lavina je sa lica Zemlje zbrisala nekoliko manjih naselja i usmtrila oko 4.000 ljudi. Tokom Prvog svetskog rata u oblasti Tirolskih Alpa vojska je snažnim eksplozijama izazivala stalne lavine koje su zbirno usmrtile između 20-40.000 stanovnika. U novijoj istoriji nije bilo primera ovako smtronosnoh lavina ali opasnost od njih uvek je pristutna...
Evo kako priroda demonstrira svoju moć na primeru jedne snažne lavine:
Geografija
Miroljubiva zemlja prepuna divljih životinja koju čuvaju pripadnici drevnog plemena naoružani samo lukom i strelom
U srcu magične Laponije krije se najveće i najlepše finsko jezero. Prelepa priroda i laposke legende koja ga okružuju ubediće vas da brzo zavolite Inari
Prelepa zemlja smeštena u drevnom Bengalu udruženim silama prirode i čoveka postala je država najugroženija prirodnim katastrofama na svetu
U čast australijskim vojnicima stradalim u Prvom svetskom ratu izgrađen je Veliki okeanski put, jedan od putnih pravaca sa najlepšim vidicima na našoj planeti
Najmanja svetska država opčinjava lepotom svoje arhitekture zasnovanoj na religioznoj istoriji
Pelepo koralno ostrvo, nekada deo afričkog kontinenta, poznato i kao „ostrvo začina“ jedna je od retkih oaza naše planete koja odoleva urbanizaciji
Zeleni svet na vrhu ogromnog kamena koji pluta na oblacima iznad Venecuele krase jedinstveni pejzaži, biljke i životinje. Jedno od najlepših mesta naše planete.
Najviše plovno jezero naše planete od vajkada je mesto gde su se susretale indijanske legende sa burnom istorijom
Viševekovna burna prošlost Kopaonika i čitavog kraja u blizini planine iznedrili su obimno kulturno-istorijsko nasleđe na ovom području
Ako mislite da priroda više ne može da vas iznenadi možda će vas jezera koja menjaju boju ubediti u suprotno