Fjordovi-ledeni morski zalivi
Šta je to zapravo fjord?
Fjordovi su vrsta morskih zaliva. Karakteriše ih velika dužina i dubina kao i strme padine koje se dižu sa tri strane zaliva, bistra voda i izuzetna priroda koja ih okružuje.
Kako nastaje fjord?
Fjordovi su potopljene doline nekadašnjih lednika. To znači da je za vreme poslednjeg ledenog doba postojao lednik koji je kretajući se ka moru erodirao kopno, pravio svoju dolinu koja je kasnije, otapanjem lednika i podizanjem nivoa svetskog mora, potopljena i postala zaliv kakav mi danas nazivamo fjord.
Gde se mogu pronaći fjordovi?
Ustaljeno je mišljenje da se fjordovi mogu pronaći samo u Skandinaviji. Najveći broj njih se zaista nalazi u ovoj regiji, posebno uz obalu Norveške ali fjordova ima i na Islandu, Farskim Ostrvima, Novom Zelandu, na jugu Čilea, obalama Aljaske, Kanade, Grenlanda, Antarktika...
Najpoznatiji fjordovi?
Svakako najpoznatiji jeste Sogne fjord u Norveškoj. Jarkoplava vodena površina Sogne fjorda probija se na dužini od 184 km kroz planine do središta Norveške. Mirna površina vode, živopisna imanja smeštena na plodnim zaravnima na rubu fjorda sa belim kućama prekrivenim crvenim krovovima i strme netaknute strane zaliva koje naglo izranjaju iz vode postale su karakteristične slike koje su nam svima u glavi kada se pokuša zamisliti tipičan norveški predeo. Fjord je širok oko 5 km, voda je duboka do 1200m a kada se na to doda i visina padina iznad nivoa vode dolazi se do podatka da je dolina nekadašnjeg lednika oko 2100m, ili poređenja radi 600 m više od čuvenog Velikog kanjona u Koloradu. U fjord se sliva otopljena voda poslednjih ostataka ledene kape u Norveškoj, tzv. Jostedala što održava temperaturu vode u zalivu dosta niskom.
Norveški Fjordovi Geirangerfjorden i Nærøyfjord su se zbog svojih prirodnih lepota našli na Uneskovoj listi Svetske baštine.
Na Novom Zelandu postoji Nacionalni Park Fiordland smešten na jugo-zapadnom kraju zemlje...
Na samom jugu Južne Amerike, u delu Patagonije koji pripada Čileu sreću se manji ali veoma živopisni fjordovi.
Stari Vikinzi su krili u uzanim i dubokim fjordovima svoje brodove i odatle napadali i pljačkali nespremne moreplovce ali i kretali na pionirska krstarenja sve do obala Engleske i Evrope.
Geografija
Ako vam ime Dolina smrti deluje pretenciozno imajte na umu da ovaj prostor drži tri rekorda; najtoplije, najsuvlje i najniže mesto Severne Amerike
Zanosna planinska jezera, lednički jezici i visoki vrhovi prekriveni snegom uz bogatu alpsku floru i faunu razlog su zašto je Džasper omiljeni Park u Kanadi
Geomorfološki, geološki i vizuelno najzanimljiviji predeli crnog kontinenta formirani na mestu gde je Zemljina kora poklekla pod silama prirode
Veliki jezerski basen, skoro potpuno bez živog sveta ali sa prelepim vajarskim delima koja priroda gradi od kristala soli krije se na bliskom istoku
Najviše plovno jezero naše planete od vajkada je mesto gde su se susretale indijanske legende sa burnom istorijom
Ural, stara i u velikoj meri erodirana planina, formira pravolinijski planinski lanac u vidu bedema kiji deli (ili spaja) dva kontinenta, dve kulture, dva sveta
Zašto je Francuska jedna od omiljenih turističkih destinacija turistima sa svih meridijana delom vam može odgonetnuti čarobna dolina reke Dordonje
Evo kratkog pregleda nekih od najopasnijih avionskih pisti na planeti na koje samo najbolji i najspremniji piloti smeju da usidre svoje letilice
Krokodili ljudožderi, visoki soliteri termita, barske ptice i tragovi drevne aboridžinske umetnosti samo su deo onoga što nudi divljina Kakadu
Viševekovna burna prošlost Kopaonika i čitavog kraja u blizini planine iznedrili su obimno kulturno-istorijsko nasleđe na ovom području