Dolina reke Ind, hiljade godina istorije u jednoj rečnoj dolini
Drevna reka Ind je ime dobila po sanskritskoj reči „sindahu“ koja ima značenje branilac. U drevnoj hinduističkoj legendi poznata je pod imenom Lavija, kao reka koja ističe iz lavljih usta. Ova legendarna reka zapravo izvire u najkršovitijem delu Himalaja na visini od 5.200 m na tibetanskoj strani planina Kailas. Izvor je zbog nepristupačnog terena otkriven tek 1907. godine od strane švedskih naučnika.
Svoj put dug 2.800 km Ind preko Pakistana vodi sve do obala tropskog Arapskog mora. U gornjem delu toka reka ima planinski karakter dok u donjem poprima odlike prave ravničarske reke dosežući širinu od 16 km u pendžabskim ravnicama. Ovde u ravnicama Pendžaba i Sinda zajedno sa svojim pritokama i mnogobrojnim kanalima na reci Ind je formiran najveći svetski sistem za navodnjavanje. Zahvaljujući blagodetima reke Ind Sindske ravnice se koriste kao veoma plodno poljoprivredno zemljište već više od 4 milenijuma. Ali Ind ume i da se naljuti. Velike količine padavina u kišnim periodima mogu uzrokovati razorne poplave tokom kojih živote gube više hiljada ljudi i uništava se po nekoliko miliona hektara poljoprivrednih površina.
Dolina Inda kao jedna od kolevki ljudske civilizacije
Arheolozi su 1922. godine iskopali legendarni grad Mohenjo Daro. Grad je deo ostatka civilizacije doline Inda koja je postojala otprilike paralelno sa egipatskom i mesopotamskom. Ova civilizacija je bila izuzetno napredna. Stanovnici grada su živeli u kućama od cigle a postoje dokazi da su imali organizovani kanalizacioni sistem u kupatilima koja su bila opremljena toaletima i kadama. Koristili su bakarno i bronzano posuđe a kao prevoz koristili slonove i ređe volove. Prva su civilizacija koja je uspela da pripitomi ove kopnene džinove a održavali su i redovne trgovačke kontakte sa Bliskim istokom i Kinom. Tragove svojih osvajanja dolinom Inda ostavio je veliki vojskovođa Aleksandar Makedonski.
Geografija
Temperaturna anomalija načinila je od Lofotskih ostrva jednu od najneobičnijih i nejlepših turističkih destinacija Evrope
Zemljin verni pratilac već milijardama godina nije samo satelit koji kruže oko nje. Mnogi procesi na našoj planeti direktno zavise od sila Meseca...
Ural, stara i u velikoj meri erodirana planina, formira pravolinijski planinski lanac u vidu bedema kiji deli (ili spaja) dva kontinenta, dve kulture, dva sveta
Saznajete nešto o nestvarnim pejzažima pustog stenovitog prostranstva koji svojom impozantnošću privlače milione turista godišnje
Očuvana prelepa ostrva u polarnom krugu kojima topla morska struja udahnjuje život. Najneobičnije mesto za sunčanje sa pogledom na irvase i foke...
Na granici SAD i Kanade nalazi se najveći sistem slatkovodnih jezera na svetu na čijim obalama egzistiraju neki od najznačajnijih metropola kontinenta
Fascinantan prirodni fenomen u dubinama Afrike važi za jednu od najlepših lokacija koje možete videti na planeti. Posebno opčinjava pogled sa visine...
Očaravajuća priroda i bogato kulturno-istorijsko nasleđe čine Đerdapski deo Dunava jednim od najlepših rečnih sektora Evrope
Čini se da mirnu i zavodljivu dolinu Rajne niko nije opisao bolje od čuvenog pesnika Hajne i njegove pesme „Lorelaj“...
Iza debelog zida belih oblaka krije se jedan od najlepših predela crnog kontinenta, snežna kapa ekvatora, planina Ruvenzori