Čardak ni na moru ni na kopnu
Izmedju Frizijskih ostrva i holandske obale krije se jedinstvena morska pojava. Pod uticajem plime i oseke deo obale od Den Heldera do ušća reke Ems dva puta dnevno prelazi iz mora u močvaru i obrnuto. Ove prelepe priobalne blatne ravnice poznate kao Vadense zauzimaju površinu od oko 2.500km2. Prošarane ostrvima, plićacima, peščanim dinama i vodotocima ove ravnice su zbog svoje jedinstvene lepote proglašene rezervatom biosfere pre 25 godina.
Po čemu je specifično Vadensko more
Grupa Zapadnofrizijskih ostrva ponaša se kao prirodni branik koji štiti Vadense od snažnih talasa Severnog mora. Na svakih 12 sati i 25 minuta kanali između ovih ostrva se neizmenično pune i prazne slanom vodom iz Severnog mora, koja se kreće pod dejstvom plime i oseke. Kako mesec kruži oko Zemlje i povlači plimske talase tako oni utiču na ovu plitku obalu i dva puta dnevno joj menjaju status od močvarne ravnice do mora i natrag.
Posle povlačenja lednika pre 10.000 godina u ovoj oblasti su počeli da se formiraju peščani sprudovi, a od njih vremenom I peščane dine. Pod uticajima vetra, pomenutih morskih doba, a u poslednjih par vekova i čoveka, pomenute dine se “kreću”. Ovo samo doprinosi da oblast Vadenskog mora postane poznata na čitavoj planeti po svom izrazito dinamičnom reljefu.
Evo kako izgleda pejzaž Vadenskog mora:
Nesvakidašnji safari turizam
Slane blatne ravnice koje dva puta dnevno “proguta” morska voda idealno su stanište za organizme kao što su školjke (ostrige), kozice, rakovi itd… Sve češće se organizuju turističke ture koje se sastoje u tome da pod vođstvom obučenih vodiča turisti bosonogi šetaju blatnim ravnicama tražeći školjke i ostrige u plitkom mulju. Ljubitelji prirode i pre svega životinjskog sveta će uz malo sreće naleteti na neku od mnogobrojnih ptica selica koje se hrane ribama i drugim životinjama čije je stanište ova plitka voda. Oni najsrecniji će imati prilike da vide i jedinog sisara koji nastanjuje ovaj rezervat – foku.
Geografija
Prelepa zemlja smeštena u drevnom Bengalu udruženim silama prirode i čoveka postala je država najugroženija prirodnim katastrofama na svetu
Težiti, tražiti, pronaći i ne predati se“. Ove reči uklesane su na spomeniku u podnožju Erebusa, na mestu odakle je krenula trka za osvajanje Južnog pola 1912.
Upoznajte Manitobu, oblast prelepe kanadske prirode, nadaleko čuvenu po gradu u kome populacija polarnih medveda nadmašuje ljudsku
Jedna od poslednjih neokrnjenih oaza prirode u Evropi jeste kršoviti Durmitor. Pogled na kanjone, lednička jezera, floru i faunu ostavlja bez daha
Kao i svako drugo nebesko telo i Zemlja se ponaša kao magnet. Ogromni ali poprilično slab magnet.
Tokom poslednjeg ledenog doba visoke planine Balkanskog poluostrva bile su pod moćnim lednicima. Danas ih nema ali ima prelepih ostataka u reljefu naših planina
Tamo ćete videti spomenike od kamenog doba do danas, najveće prirodne lepote i poštovaće vas više od rođenog oca. Šta više poželeti?
Zamislite pesak na plaži u vašoj omiljenoj boji. Nikakav problem, priroda se već pobrinula i stvorila to za vas...
Priroda je čudesna i neizmerno kreativna. Želite dokaz? Možda vas ubedi vulkan visok nekoliko stotina metara koji je pravo niotkuda nikao iz njive sa kukuruzom!
Jedna od najviših stena na svetu, šesti najviši vodopad planete i bezbroj savršenih kuataka neokrnjene prirode samo su deo čari magičnog nacionalnog parka