Upoznajte autentična i jedinstvena Farska ostrva
Farska ostrva su grupa ostrva smeštenih između severnog dela Atlantskog okeana i Norveškog mora. Predstavljaju jednu od tri konstitutivne države kraljevine Danske ma da su tradicionalno tesno povezani sa Islandom i ostalim ostrvskim grupama koje ih okružuju.
Istorija Farskih Ostrva
Prvi pouzdani istorijski podaci o životu na ostrvima datiraju iz 9. veka a prvim doseljenicima se smatraju Norvežani koji su bežali od tiranije svojih tadašnjih vladara. U istom veku na ostrvo stižu i irski monasi koji sa sobom na ostrva dovode i ovce i na taj način ostavljau trajan pečat po kome su ostrva i danas prepoznatljiva (u bukvalnom prevodu na srpski Faroe islands glasi: Ovčja ostrva).
Zbog svog povoljnog saobraćajno-geografskog položaja često su se nalazili na meti mnogih osvajača. Najčešće i najduže su se nalazila pod vlašću Norveške a kada se početkom 19-og veka raspao savez Danske i Norveške ostrva su pripala Kraljevini Danskoj, u čijem su sastavu i dan danas uz visok stepen autonomije izuzimajući spoljnu politiku i odbranu.
Geografski podaci
Golfska struja utiče na to da upkos severnom položaju klima na ostrvima bude relativno blaga. Farska ostrva imaju hladnije leto i blagu zimu, dosta je oblačnih dana, česte su pojave magle i dosta je vetrovito.. Ostrva su pretežno strma i sa malo vegetacije. Neka istraživanja kažu da Farska ostrva imaju najstrmije morske litice u Evropi. Najviša tačka je 882m a najniža naravno u nivou mora.
Danas na ostrvima površine 1499 km2 živi 48.308 stanovnika, što daje gustinu od oko 33 stanovnika na kvadratni kilometar. Glavni grad je Torshavn a valuta Farska kruna. Farani su po veroispovesti najčešće luteranci a dosta je i pripadnika baptističke crkve.
Privreda je nedovoljno razvijena, najzastupljeniji su poslovi u postrojenjima za preradu ribe a nedavna otkića nalazišta nafte pružaju perspektive za privredno jačanje države.
Tradicionalna jela ostrvljana su ona koja počivaju na krompiru i ovčijem mesu.
Turistički potencijali ostrva su veliki. Njihova izolovanost, autentičnost i očuvana priroda privlače sve veći broj putnika i zaljabljenika u prirodu. Posebno su pogodna za aktivne vidove odmora poput ronjenja, ribolova, surfovanja i posebno šetnje živopisnim obroncima prepoznatljivih pejsaža Farskih ostrva. Veruje se da mogu postati jedna od popularnijih destinacija Evrope u bliskoj budućnosti.
Galerije
Prelepo planinsko selo važi za "najportugalskije" naselje u Portugalu. Izrađeno je podno istoimene planine, bukvalno u kamenu...
Prelepi lednički krajolik visoko u švajcarskim Alpima nas podseća na surove uslove koji su dugo vladali evropskim kontinentom tokom ledenog doba
Čudnovata stenovita formacija u Kini oko koje kruže mnoge lokalne legende mami posetioce svojom neobičnom lepotom
Frejzer je najveće peskovito ostrvo na svetu sa beskrajnim belim plažama kao iz snova, oivčenim začaranim prašumama koje opstaju na peščanim dinama…
Na stotine kilometara prolaza, tunela, velikiih dvorana, stalagtita i stalagmita, jezera i duboke tame čini najveći podzemni sistem naše planete
Planinski venac koji spaja i razdvaja veliko Iberijsko poluostrvo od odstatka Evrope...
Vulkani svojom aktivnošću već milionima godina utiči na izgled naše planete. Izlivanje magme u dubinama Zemljine kore najintenzivnija je vulkanska aktivnost
Jedna od poslednjih neokrnjenih oaza prirode u Evropi jeste kršoviti Durmitor. Pogled na kanjone, lednička jezera, floru i faunu ostavlja bez daha
Na svom putu od zapadne do istočne obale Južne Amerike Amazon je na svakom kilometru svog toka jedinstvena, prelepa i moćna reka
U tropskom raju Kostarike krije se prelepo i popularno turističko mesto Manuel Antonio sa neverovatnim nacionalnim parkom na obali Pacifika