Troja, između legende i istorije
U provinciji Čanakale u zapadnoj Turskoj, nedaleko od Mramornog mora nalazi se jedno od najpoznatijih arheoloških nalazišta. Grad Troja je poznat širom sveta zahvaljujući Homerovoj “Ilijadi”, po kojoj su Grci, pod vođstvom Agamemnona opsedali grad Troju deset godina da bi vratili ženu Agamemnonovog brata Menelaja, Jelenu, koju je oteo Paris mlađi sin kralja Prijama. Prema Odiseji, Grci su pobedili tako što su sakrili svoje vojnike u drvenog konja a zatim otplovili, naizgled poraženi. Trojanci su uneli konja u grad i kada su posle slavlja zaspali, vojnici su izasli iz konja, otvorili kapije svojim drugovima koji su se krišom vratili i opustošili su grad.
Kako je mit postao stvarnost
Ova priča se smatrala mitom do sedamdesetih godina devetnaestog veka, kada je nemački arheolog-amater Hajnrih Šliman upotrebio svoje bogatstvo da opsežno ispita brdo po imenu Hisarlik. Otkriveno je devet naselja, od kojih se svako nalazilo povrh prethodnog. Najstarije je datiralo od pre 5000 godina. Šlimanovo iskopavanje je oštetilo neke delove naselja, ali je ono i dalje kompaktno i možda ne toliko impresivno kao što to mnogi posetioci očekuju. Mada skorašnji dokazi navode da se tu nalazilo veliko naselje izvan zidova tvrđave. Bilo kako bilo velika područja sa zidovima postoje kao i ostaci građevina. U svakom slučaju istorija i legenda se vezuju za ruševine koje čine ovo mesto značajnim i fascinantnim.
Među nerešenim misterijama u vezi sa Trojom ubraja se i Šlimanovo blago kralja prijama, od kog se danas veći deo nalazi u Puškinovom muzeju u Rusiji. Ne samo da je pronađeno u pogrešnom sloju već je i samo otkriće verovatno lažirano.
Najbolje vreme za posete je možda avgust kada se održava Trojanski festival…
Galerije
Scenografija za izmišljene gradove, planete i svetove o kojima govore naše omiljene serije i filmovi zapravo su neki od najlepših predela na Zemlji
Kada priroda spoji naizgled nespojivo, led i vatru, kao u slučaju Islanda dobije se nešto prelepo i neverovatno
Planinski venac koji spaja i razdvaja veliko Iberijsko poluostrvo od odstatka Evrope...
Jedan od simbola Afrike nastavlja da svojom pojavom oduzima dah i privlači nebrojane ljubitelje prirode iz svih krajeva sveta.
Surovi ledeni kontinent sa veoma retkim ali krajnje neobičnim bićima i hladna okolna mora koja vrve od života karakterišu živi svet Antarktika.
Jedna od poslednjih neokrnjenih oaza prirode u Evropi jeste kršoviti Durmitor. Pogled na kanjone, lednička jezera, floru i faunu ostavlja bez daha
Jedna od vodećih svetskih luka i trgovinskih centara sveta Singapur je postao simbol modernog urbanog načina života
U zaleđenom carstvu zimskog karnevala osetićete svu toplinu koju Kvebek krije u sebi
Prelepi lednički krajolik visoko u švajcarskim Alpima nas podseća na surove uslove koji su dugo vladali evropskim kontinentom tokom ledenog doba
Kada vidite neke od najkreativnijih hotela na planeti ostaćete bez daha i poželeti da odsednete u bar nekom od njih