Balearsksa ostrva, večita žurka okružena istorijom
Topla mediteranska klima sa mnoštvom sunčanih sati i blagi povetarac koji sprečava da vrućine budu nesnosne deo su savršenog prirodnog ambijenta za nastanak neponovljive turističke destinacije. Prekrasni prirodni ambijent samo upotpunjuje sliku Balearskih ostrva. Geografski ostrva su nastavak lanca Betičkih Kordiljera, planinskog masiva koji uzvisuje jug Iberijskog poluostrva. Ono što je manje poznato jeste bogata istorija ovog područja, koja se neopravdano zapostavlja na uštrb slike o „idealnom mestu za raskalašan provod“ u prelepom prirodnom okruženju.
Istorijska podloga za razvoj turizma
Priču o istoriji Baleara najbolje je početi iz glavnog grada Majorke, šarmantnog imena Palma de Majorka. Spomenika iz različitih epoha ima nebrojano a posebno su značajni oni koji govore o zlatnom dobu kada je Majorka bila nezavisno kraljevstvo, izdvojivši se iz velike Aragonske države. Bilo je to u dalekom 13-om veku ali su stanovnici Majorke i dan danas ponosni na taj period svoje istorije. Na mestu nekadašnje džamije baš u tom periodu kreće izgradnja monumentalne katedrale. Posle nekoliko vekova adaptacije i modernizacije ona je izrasla u najveću građevinu čitavog balearskog arhipelaga i tu titulu zadržala do današnjih dana. U bogatoj riznici čuva se neprocenljivo blago iz kojeg se ipak izdvaja relikvija Stabla Svetog Krasta ukrašena dragim kamenjem.
Druga nezaobilazna istorijska priča vezana je za čuvenog Šopena i njegovu ljubavnicu Žorž Sand. Oni su zbog društvenog neprihvatanja njihove veze pobegli iz Pariza u gradić Valjdemosa na ostrvu Majorka. Idilični prostor napuštenog manastira bio je naizgled idealan za romantičan život u dvoje. Ipak, pretvorio se u nešto drugo. Kišovita ostrvska zima loše utiče na kompozitorovo zdravlje, isporuka klavira dobrano kasni a svoje frustracije umetnik iskaljuje na svojoj ljubavnici i njenoj deci. Povređena i veoma tužna ona piše čuvenu knjigu Zima na Majorki koja uprkos tome što doslovce vređa ostrvo i njegove stanovnike postaje veoma popularna na Balearima sve do današnjih dana. „Kišni preludijum“ ostaje u večnosti upisan kao veliko delo nastalo u malom mestu na dalekom ostrvu. Klavir na kome je nastao još uvek se čuva u Valjdemosi a uprkos kratkom (svega 2 meseca) borvaku kompozitor je ostavio toliki utisak na meštane da se svake godine u njegovu čast organizuje Šopenov festival.
Mnogo starije tragove istorije nalazimo na drugom balearskom ostrvu Menorci. Poštujući oduvek svoje pretke i prirodu kao i načela suživota sa njom generacije ostrvljana ljubimorno i brižljivo su sačuvale megalite stare preko 2 milenijuma. Kamene kule se u naučnim krugovima nazivaju „talajoti“ a ime je izvedeno iz imena kulture koja ih je isklesala- talajotska kultura.
Danas su Balearska ostrva sinonim za uživanje, dobar provod a pojedine plaže čak i međunarodno poznate kao one na kojima je zagarantovan raskalašan provod tokom čitavog dana. Valjda je ta crta hedonizma koju ostrvljani oduvek kriju duboko u sebi logično i preporučila ova rajska ostrva za jednu takvu destinaciju. Ipak, velika bi nepravda bila predstavljati Baleare samo po tome. Mora se negde „provući“ kulturno-istorijsko blago ovog kraja, njegovi festivali, viteški turnir (svake godine za vreme letnje ravnodnevice na Menorci), jedinstvena kuhinja veoma različita od tradicionalne španske ali i mediteranske kao i nadaleko prepoznatljiva arhitektura prelepih šarenolikih kući razvučenih niz dugu obalu...
Galerije
One su preslatke, ugrožene, simpatične i svi ih vole.... One su pande! A na ovom mestu im se posvećuje posebna pažnja i sve je podređeno njima...
Oni koji su je posetili kažu da ima dušu… A duša Havane je romantična, setna, izazovna, bogata i dovoljno široka da nas sve primi…
Bajkoviti bazaltni stubovi prečnika oko 0,5 m i visine do 25 m dižu se sa morskog dna ka visokim liticama. Verovanja kažu da su njima hodali džinovi...
Kada priroda spoji naizgled nespojivo, led i vatru, kao u slučaju Islanda dobije se nešto prelepo i neverovatno
Jedan od najvažnijih lokaliteta za sudbinu hrišćanstva tokom vekova je prešao dug put od moćnog kraljevstva do modernog grada u današnjoj Etiopiji
Brazilci kažu da je bog 6 dana vredno stvarao svet. Sedmi dan je posvetio stvaranju Rio de Ženeira
Surovi ledeni kontinent sa veoma retkim ali krajnje neobičnim bićima i hladna okolna mora koja vrve od života karakterišu živi svet Antarktika.
Najviša krečnjačka planina Evrope, nepregledni duboki kanjoni i poslednji primerci prelepog pirinejskog kozoroga čine ambijent na granici Španije i Francuske
U zaleđenom carstvu zimskog karnevala osetićete svu toplinu koju Kvebek krije u sebi
Ogromno prostranstvo očuvane prirode, lednici, pampasi, jezera, reke, ogoleli planinski vrhovi i najjužniji grad sveta samo su deo lepote Patagonije...