Santorini, biser Egeja
Ceo antički svet za nju je znao pod imenom Kaliste što u prevodu znači „najlepša“. Danas ga poznajemo pod imenima Tira ili Santorini. U pitanju je mali arhipelag u južnom Egejskom moru nastao starom vulkanskom aktivnošću. Ostrva koja čine ovaj raj na zemlji su Tira, Tirasija, Nea Kameni, Palea Kameni i Aspro.
Nastanak ostrva
Velika kataklizma koja se dogodila oko jedan i po milenijum pre nove ere presudno je uticala da arhipelag dobije neobičan izgled prekinutog kruga. Super erupcija (tri puta jača od eksplozije Krakataua) uništila je ceo centralni deo ostrva a na tom mestu nastaje ogromna kaldera ispunjena morskom vodom. Danas ona predstavlja jednu od najvećih atrakcija ovog arhipelaga. Prizor koji se ugleda prilikom uplovljavanja u kalderu nezvanično je proglašen najlepšim pejzažom čitave Grčke. Prelepi kontrast crne vuklanske zemlje i tradicionalnih belih kuca postali su sinonimi grčkog turizma. Vulkanski vrhovi koji se još uvek dime i stari mit o Atlantidi koji ovde još uvek živi samo doprinose ogromnoj popularnosti Santorinija. Arheološka nalazišta Akrotiri i Arhea Tira dodatni su razlog da obiđete arhipelag.
Bogata istorija
Terasaste ruševine antičkog grada Tere krase rt Mesa Vuno sa kog se pruža božanstveni pogled na okolinu. Ove građevine datiraju iz trećeg i četvrtog veka pre naše ere a podignute su u čast starim egipatskim bogovima. Helenistički i rimski spomenici poput starog pozorišta i stambenih objekata upotpunjuju veliko arheološko nalazište. Ipak, prvenstveno Grcima ali i stranim turistima omiljen je Akrotiri, poznat kao „grčka Pompeja“. Kada je naglo zasut vulkanskim pepelom grad je sačuvao stari sistem ulica, oblik zgrada čak i zidne slike u njima. Mlin, stara grnčarska radionica i ostali objekti učiniće da pomislite da ste ušli u vremeplov. Srećom, za razliku od italijanske Pompeje ljudi i životinje na vreme su izbegli katastrofu. Ljubiteljima istorije preporučuje se obilazak Fire koju krasi nebesko plava kupola crkve i svetlo beli zvonik, čiji motiv je najprepoznatljiviji simbol Santorinija.
Savršena ženska lepota
Malo je poznato da je jedan od najpoznatijih spomenika u istoriji čovečanstva Miloska Venera potiče sa ostrva Milos, odnosno arhipelaga Santorini. Ona je 1820. godine pronađena na severu ovog ostrva. spomenik se smatra jednim od vrhunaca antičke umetnosti i predstavlja uzor ženske lepote i idealnih proporcija. Na mestu gde je spomenik pronađen otkrivene su hrišćanske katakombe stare 2.000 godina uklesane u steni. U njima je položeno oko 8.000 tela.
Sunčani arhipelag Kikladi, ponajviše njegov deo Santorini, sa pravom su postali sinonim grčkog turizma. Vrelo mediteransko sunce u kombinaciji sa prelepim plažama i prebogatom antičkom istorijom koja se oseća na svakom koraku želja su svakog svetskog turiste.
Destinacije
Veliki jezerski basen, skoro potpuno bez živog sveta ali sa prelepim vajarskim delima koja priroda gradi od kristala soli krije se na bliskom istoku
Prvi simbol tradicionalne japanske kulture i stara prestonica države danas je jedan od najposećenijih verskih objekata sveta
Moderan evropski grad u kome se na svakom koraku oseća duh prošlih vremena i nostalgija za njima....
U bajkovitom skandinavskom okruženju ušuškana je drvena crkva stara gotovo ceo jedan milenijum
Grandiozna građevina koja već milenijumima štiti i predstavlja Kinu. Postala je zaštitni znak moćne države i jedan od najposećenijih lokaliteta naše planete.
Otkrijte čime je glavni grad Tajlanda zaslužio da iza sebe ostavi Pariz, Njujork, London ili Tokio i postane grad sa najviše turističkih poseta na planeti
Tirkizne vode Jadrana i nepregledna polja lavande od vremena Sirakuze do danas hipnotišu svojom lepotom
Đavolja Varoš je jedinstveni geomorfološki fenomen smešten na planini Radan u blizini Kuršumlije. Sastoji se od 202 zemljane piramide visnine 2-15 m.
Jedan od najlepših gradova Sredozemlja širi se oko prelepog srednjevekovnog centra, a genijalne kreacije čuvenog Gaudija dodatno ulepšavaju njegov ambijent
Mesto koje spaja istoriju i religiju sa umetničkom dušom i boemskim životom. Mesto bez kog Pariz ne bi bio to što jeste