Ostrvo Herd i Mekdonaldova ostrva
U današnje vreme se „na prste“ mogu prebrojati mesta na našoj planeti koja čovek nije osvojio i svojim aktivnostima manje ili više izmenio i odvojio od izvornog prirodnog stanja u kojem bi ih pronašao. Jedna od malobrojnih lokacija naše planete koja je ostala gotovo netaknuta od strane čoveke jeste arhipelag pod nazivom Herdovo ostrvo i Mekdonaldova ostrva (Heard Island and McDonald Islands). Arhipelag je smešten u južnom delu Indijkog okeana, pripada Australiji kao njena spoljašna teritorija iako je od samog kopna Australije odvojen 4000 km u pravcu jugo-zapada. Geografski ostrva pripadaju Antarktiku od kog su udaljena “samo” oko 1600 km.
O ostrvima…
Za arhipelag se može reći da predstavlja spoj leda i vatre. Naime, ostrva su vulkanskog porekla, rezultat taloženja vulkanskog materijala, a danas se više od 80% arhipelaga nalazi prekriveno ledenim pokrivačem.
Ukupna površina arhipelaga je 370 km2, najveće je ostrvo Herd, grupu Mekdonaldovih ostrva čine Mekdonald, Flet i Mejer Rok dok arhipelagu pripada i ostvo Šeg. Centralni i najveći deo ostrva Herd zauzima vulkan Moson prekriven ledom. Godine 2000-e zabeležena je erupcija ovog vulkana koja je ostala upamćena po reci lave dugačkoj preko 2 km. Klima arhipelaga je antarktička sa odlikama okeanske, temperature se kreću od 0,8 do 5 oC, količina padavina je oko 1500 mm godišnje a snažni vetrovi čija brzina prelazi 150 km/h gotovi neprestano duvaju.
Živi svet ostrva
Brojne vrste mahovina i lišajeva vode neprestanu bitku sa hladnom antarktičkom klimom a u periodima kratkog leta (koje traje tek nekoliko nedelja) čini se da tu bitku i dobijaju. U pomoć im tada pristižu i cvetnice koje unose malo šarenila u bezbojnu prirodu okovanu ledom...
Negostoljubivi uslovi na samim ostrvima, kao i činjnica da je vodena površina oko njih plovna tek oko 2 nedelje godišnje učinili su da ostrva budu nenaseljiva za ljude ali ne i za brojne životinje koje uživaju u hladnim antarktičkim uslovima. Upravo značaj ovih malih ostrva za životinje koje ga naseljavaju i posećuju učinila ih je planetarno poznatim uprkos tome što su „mala i zabačena na kraju sveta“. Pingvini, foke i mnoge vrste morskih ptica uživaju u ovom parčetu planete Zemlje koje im čovek još uvek nije ukrao. Neka tako i ostane!
Destinacije
Prelepi grad koji leži na Dunavu smatra se rodnim mestom klasične muzike. Na svakom koraku odiše kulturom, umetnošću i tradicijom...
Na jugoistoku Španije,na ušću Turie u Sredozemno more, smešten je jedan od najleših špansih i eropskh gradova – Valensija.
Prelepe kade i bazeni pamučno bele boje i nesvakidašnjeg izgleda plene svojomlepotomi podsećaju nas šta sve priroda može da kreira…
Od Kolumba do današnjih dana Bahami su ostali destinacija iz snova. Otkrijte i zašto...
Kada priroda spoji naizgled nespojivo, led i vatru, kao u slučaju Islanda dobije se nešto prelepo i neverovatno
Moderan evropski grad u kome se na svakom koraku oseća duh prošlih vremena i nostalgija za njima....
Genijalni Antonio Gaudi je svoje najlepše delo stvorio u čast njegove Barselone i posvetio je tradicionalnim religijskim i porodičnim vrednostima
Pustinja na kopnu, dinamičan život na površini i unutar vode i ekonomska moć nataložena u ptičijem izmetu
U polupustinjskim predelima Jute kameni lukovi i stubovi najrazličitijih boja ukras su jednog od najneobićnijih nacionalnih parkova
Prekrasna kapela izgrađena na visokoj granitnoj steni usred vode zauzima posebno mesto u srcima svih Francuza